quarta-feira, 16 de maio de 2007

Alfredo Hakarak Rezolve Problema ho Kondisaun



DILI – Komandante Polisia Militar, Major Alfredo Reinado Alves prontu 100% hakarak rezolve ninia problema, maibe tenki ho kondisaun.

Ekipa Advogado Major Alfredo, Benevides Barros ba STL iha Parlamentu Nasional, Segunda horseik hateten, nia kliente hakarakl entrega aan, tanba Eis Ministru Interior, Rogerio Tiago Lobato hetan ona kastigu hodi ba deskansa iha hotel perdaun (komarka), Becora-Dili.

Benevides afirma, iha 13 Maiu foin lalai nee, ekipa advogado haruka ona karta ba atu reforsa ou refiarma konaba sira nia kliente katak iha boa vontade 100% atu koalia konaba ba dialogu (persetujuan penyelesaain dame). Nebee, iha pontus rua nulu resin.

Kondisaun maka tenki hapara operasaun militar ho hakerek no publika ba media nasional no internasional. Kondisaun seluk, see Alfredo mai karik ho nia elementu sira tenki trata ho dignidade tomak nebee, governu sempre temi dala barak.

“Hau hanoin ami nia kliente ho nia elementu sempre responde positivu tebes konaba atu halo dialogu,” nia dehan.

Situasaun provas ona ba estadu RDTL katak sira nia kliente nunka provoka situasaun la diak, nebee ameasa siguransa nasional. Ameasa povu nia vida no liu-liu ameasa situasaun prosesu eleisaun prezidensial nebee fo liu dadauk.

“Nee provas ona ba governu katak Alfredo kalma iha nia fatin, respeita povu atu partisipa iha festa demokratiku nee,”nia hatete.

Sira nia kliente provas ona katak buat nebee nia atu hatoo ba Komisaun Altu Nivel (KAN) atu deskuti nia kumpri hotu kedas. Problema agora hasoru mak nee, governu hakarak estadu RDTL liu husi KAN nee hanoin para hapara operasaun nee ho hakerek ona ka seidauk? Tuir nia hanoin, kestaun nee kompetensia Prezidenti Republika (PR), Primeiru Ministru (PM), no membru sira seluk nebee mak hola parte iha KAN.

Konaba fatin dialogu, nia dehan, nee problema tekniku nebee sei desidi ikus liu. Kestaun importante, Benevides dehan, tenki trata nia kliente ho dignidade tomak hanesan moos sira seluk.

Tratamentu ho dignidade mak, Alfredo la bele tau iha prizaun preventiva, tanba Alfredo mos hanesan ema ofisial nebee seidauk hetan espulsa husi F-FDTL. Tantu, Alfredo iha direitu hetan tratamentu ho dignidade tomak husi estadu RDTL.

Tenki tau iha fatin ida ho siguransa nebee favorese, no kondisaun fatin nebee diak ba nia. Signifika, la iha situasaun ameasa, presaun politika, no seluk tan hodi respeita Alfredo nia direitu fundamental, tuir konstituisaun RDTL hatete. Tuir konvensaun internasional konaba direitus humanus nian, no moos tuir konvensaun internasional konaba direitu politiku no sivil sidadania ida nian.

“Importante ami lakohi tau lasu ba nia hanesan akontese iha 25 Julhu 2006. Tanba, ami husi ekipa advogadu laos analiza ba prosesu juridika, maibe analiza ba aspeitu sosial no politika ba ami nia kliente. Liu-liu ami nia kliente nia situasaun no pozisaun hanesan trunfu ida ba interese politika nasional,”nia koalia.

Konaba entrega aan, Benevides hatete, sira la koalia konaba kestaun nee. Intrega aan, tuir nia hanoin, wainhira governu hasai desizaun katak kaer Alfredo mate ka moris, sira la aseita. La aseita katak nee laos solusaun juridiku ba sidadania ida ke expresa nia direitu. Liu-liu ema forsa ida no moos nia estatutu nuudar komandante Naval F-FDTL no moos komandante interenu PM nian nebee too agora la iha karta ofial ida katak nia espulsa tiha ona.

Vice Prezidenti Komisaun B asuntu Defeza no Siguransa iha Parlamentu Nasional (PN), Clementino dos Reis Amaral komenta katak vontade Major Alfredo atu submete ba justisa hanesan pasu ida pozitivu tebes.

Alfredo sei iha utilidade tebes, tanba Alfredo mos hatene buat barak nebee tuir Clementino katak seidauk fo sai iha tribunal. Liu-liu konaba fahe kilat. “Durante nee, nia la dauk intrega aan, tanba nia hein katak ema nebee fahe kilat tenki hetan kastigu iha lai,” Clementino dehan. ira

terça-feira, 15 de maio de 2007

Railos: Lu Olo Nega Alkatiri ho Regeiro

LIQUIÇA – Komandante grupo sekreta Fretilin, Vicente da conceicao alias Railos hatete, se Prezidenti Fretilin Francisco Guterres Lu Olo nega harii milisa 2006, signifika nega Mari Alkatiri no Rogerio Lobato.

“Se Lu Olo hateten, Fretilin husi grupo radikal maputo seidauk forma milisia, nee nia nega ona Mari Alkatiri ho Rogerio Lobato. Sira bele dehan laos ema timor oan no sira laos ema fretilin,” Railos hatete lia hirak nee Jurnalista, Kuarta (9/5), iha Liquiça.

Nia la refere ba fretilin no akuza, maibe ba liderasa Fretilin nian nebee hakarak fahe povu no oho ho fahe kilat. Railos haree karakter lider Fretilin agora sei opta idelojia marsista no komunista nian mak hakarak hametin nafatin sira nia kadeira ba ukun tinan 50 ka 100 nian.

Railos konsidera aan hanesan milisia nebee mai husi Fretilin. Misaun nebee sira hetan hanesan milisa 99 nian, tanba atu oho nia nia maluk timor oan sira nebee iha diferensia politika ho governu Fretilin.

Nia nunka hanoin atu akuza organizasaun ka partidu Fretilin mak fahe kilat. Basaa nia konese Fretilin nebee i saudoso Nicolau Lobato harii, laos atu oho povu, maibe liberta povu nasaun nee husi kolonial..

“Hau hakarak klarifika tan katak, Lu Olo rasik laos Fretilin, tanba nia ema APODETI. Nia hakarak konta historia kona ba Fretilin nia la halo kompleta, tanba nia ema fatin seluk,” hatete Railos.

Nia husu Lu Olo atu buka hatene milisia Fretilin nee husi Alkatiri, tanba milisia nebee Rogerio forma hetan autorizasaun husi Alkatiri nudar Primeiru Ministru iha tempu neba. “ Se laos Fretilin, liu-liu grupo Maputo nee mak forma milisia sira nee entaun se tan. Keta Xanana, Ramos Horta no povu timor mak admiti ida nee ou militar indonesia mak sei iha nee,” nia komenta. Fretilin nudar partidu historiku, katak Railos tenke eduka ema no hatudu aan hanesan partidu nebee iha maturidade politika tuir nia vijaun nebee hakarak liberta povu nasaun nee husi kiak no mukit.nis

sábado, 12 de maio de 2007

13 de Maio - Em Fatima rezei por Timor Leste e seu Povo


Um terco pela paz, liberdade, saude, harmonia, amizade, alegria, progresso, ajuda e bons liders no governo.

Paz ao mundo e aos homens de boa vontade.

Dr Ramos Horta eleito PRESIDENTE DE TIMOR LESTE


VIVA XANANA AGORA VIVA RAMOS HORTA
O povo falou e democraticamente elegeu Sr Dr Ramos Horta para Presidente de Timor Leste. A tomada de posse para substituir Presidente Xanana Gusmao sera no dia 20 de Maio.
VIVA O POVO TIMORENSE



Seguem alguns dos resultados em detailhe:

Tabulasaun Rezultado Provisorio Segunda Volta

(Kinta, 10/05, To’o Tuku 22.00 OTL)

Distrik

Lu-Olo

R.Horta

Total

Reg.Voters

%

Aileu

1,065

15,919

16,984

21,542

78,84 %

Ainaro

5,104

16,303

21,407

28,722

74,53 %

Baucau

33,332

16,686

50.018

60,690

82,42 %

Bobonaro

5,473

30,172

35,645

47,548

74,97 %

Covalima

5,299

17,075

22,374

22,644

78,11 %

Dili

15,708

62,694

78,402

99,410

78,87 %

Ermera

7,161

33,775

40,936

54,572

75,01 %

Liquca

2,862

23,416

26,278

32,601

80,60 %

Lautem

13,480

12,829

26,309

31,268

84,14 %

Manufahi

4,843

14,291

19,134

23,869

80,16 %

Manatuto

3,215

13,447

16,662

22,197

75,06 %

Oecusse

6,848

19,228

26,076

33,409

78,05 %

Viqueque

22,560

10,425

32,985

39,601

83,29 %

Total

126,950

286,260

413,210

524,073

78,85 %

% To Total

30,72 %

69,28 %

% To Reg.Voters

24,22 %

54,62 %

Hasil sementara Versi CNE

(Kamis 10/5, hingga pukul 17.00 OTL)

Distri

Lu-Olo

Ramos Horta

Aileu

1,065

15,919

Ainaro

5,104

16,303

Baucau

9,407

5,884

Bobonaro

5,473

30,172

Covalima

5,299

17,075

Dili

15,708

62,694

Ermera

7,161

33,775

Liquca

2,862

23,416

Lautem

12,254

11,056

Manufahi

4,843

14,291

Manatuto

3,215

13,447

Oecusse

6,848

19,228

Viqueque

22,135

10,425

Total

101,374

273,865

% to Total

27,03 %

72,97 %

% to Reg.Voters

19,34 %

52,22 %

Hasil Sementara Versi KOMEG

(Kamis 10/5, hingga pukul 20.00 OTL)

Distri

Lu-Olo

Ramos Horta

Aileu

1,065

15,919

Ainaro

5,305

10,696

Baucau

33,332

16,868

Bobonaro

5,473

30,172

Covalima

5,299

17,075

Dili

13,765

55,090

Ermera

7,161

33,775

Liquca

2,862

20,554

Lautem

13,480

12,829

Manufahi

4,843

14,291

Manatuto

3,215

13,447

Oecusse

6,848

19,228

Viqueque

21,648

10,114

Total

124,296

269,876

% to Total

31,53 %

68,47 %

% to Reg.Voters

23,72 %

51,50 %

Perubahan perolehan suara putaran kedua dibandingkan dengan hasil putaran pertama

Lu-Olo

Ramos Horta

873

192 (+)

1,592

15,392 (+)

2,453

2,651 (+)

901

15,402 (+)

30,956

2,376 (+)

13,265

3,421 (-)

4,803

670 (+)

5,562

24,610 (+)

6,240

- 941 (-)

1,867

15,208 (+)

11,801

3,907 (+)

29,619

33,075 (+)

7,187

-26 (-)

3,843

29,932 (+)

1,979

883 (+)

7,446

15,970 (+)

12,392

1,088 (+)

6,006

6,823 (+)

4,953

-110 (+)

1,745

12,546 (+)

2,673

542 (+)

6,015

7,432 (+)

5,661

1,187 (+)

4,791

14,437 (+)

20,695

1,865 (+)

5,450

4,975 (+)

112,666

14,284 (+)

88,102

199,223 (+)

sábado, 5 de maio de 2007

East Timor : Xanana Gusmão convida papa Bento XVI a visitar o país


O presidente de Timor-Leste, Xanana Gusmão, convidou o papa Bento XVI a visitar o país com o intuito de "ajudar a restabelecer a paz nos corações" dos timorenses, noticiou hoje a Rádio Vaticano.


No seu site, aquela estação emissora adianta que o convite surgiu na sequência da nomeação do primeiro embaixador timorense junto da Santa Sé, Justino Maria Aparício Guterres.

No entanto, a Rádio Vaticano não adianta se Bento XVI aceitou o convite nem uma eventual data para uma possível deslocação a um país maioritariamente católico.

No convite, o chefe de Estado timorense ressaltou a importância de reforçar as relações com o Vaticano e recordou a visita de João Paulo II ao país, em 1989, quando Timor-Leste ainda se encontrava sob o domínio da Indonésia, acrescentou a rádio.

Em 1999, Timor-Leste realizou um referendo sobre o seu futuro, que consagrou o caminho da independência, proclamada em Maio de 2002.

Segundo a Rádio Vaticano, o bispo de Díli, Alberto Ricardo da Silva, juntou-se ao convite do Presidente, sublinhando que as relações com a Santa Sé podem ajudar a restabelecer a paz e a tranquilidade no país, frequentemente palco de actos de violência.

Por outro lado, a Igreja Católica em Timor-Leste lançou um novo programa de reconciliação, dirigido principalmente aos jovens, que constituem a maior parte da população timorense.

Através da Comissão Justiça e Paz, liderada pelo padre Martinho Germano da Silva, os jovens das dioceses de Díli e Baucau manterão encontros periódicos para experiências de comunhão, debate e compartilha.

Com os encontros pretende-se promover um clima de harmonia e fraternidade, para estabelecer relações saudáveis, marcadas pela confiança recíproca, como base para a edificação de uma sociedade justa e fraterna, indicou o padre Martinho Germano da Silva.