los tebes timor leste ida deit mas hateten ba lorosae beik ten sira e muda hahalok hanesan ema sivilijado,evoluido, labele dehan loromonu la halo funu,labele diskrimina ema loromonu,la bele hanoin dehan FDTL nee milik lorosae e labele hanoin katak FDTL forsa fretilin nian ok!!! se lorosae oan beik ten mak kontinua ho hahalok ida nee, loromonu sei halo at liu fali
D. Boaventura halo Funu Manufahi hasoru malae Portugal tan injustisa malae halo ba Timor oan:
• Funu Manufahi komesa tan malae viola Princesas Timor nian:
Iha tinan 1887, hanesan timor oan sira hatene, Liurai sira mai Dili tinan tinan halo reuniaun ho malae portugues sira. Iha tinan ne'e D. Duarte nia oan mane, D. Boaventura foi kaben i nia lori nia fe'en mai hotu Dili. loron ida D. Boaventura sei tuir reuniaun ida, malae Governador Capitão-tenente Alfredo de Lacerda Maia, haruka bolu D. Boaventura nia fe'en ba hasoru malu ho nia, i nune'e Governador ne'e viola tia D.Boaventura nia fe'en. Malae governador ne'e, laos viola deit D. Boaventura nia fe'en, nia mos viola D. Luis, Oecusi, nia alin feto. Princesa rua ne'e hatete sai ba D. Boaventura ho D. Luis katak Governador halo a'at sira, i nune'e, D. Boaventura hirus hodi oho malae governador ne'e iha dia 3 de Marsu de 1887, iha Lahane. Mai hosi historia abusus ne'e, Timor lakon kedas konfiansa ba malae sira, i nune'e, hahu Funu Manufahi atu lori duni malae sira sai hosi Timor. Malae lae tuir lia lo’os i lae halo justisa kona ba abusus nebe princesas sira hetan hossi governador ne’e. Iha 1911 – 1912, malae hetan forsa complete atu bele hasoru D. Boaventura lori vinga governador mate ne’e. Malae sira lori soldados ho kilat foun mai hosi Portugal, Angola, Mosambike ho Goa. Sira mos hetan apoio hossi reino-reino Timor nebe sira lohi ba tuir sira funu kontra D. Boaventura. Roahi funu ida mos mai hosi Portugal lori tiru hossi tasi Betanu. (Timor nia Istoria)
Os seus comentarios sao da sua responsabilidade no entanto, recomendamos que, para o bem de todos se use respeito mutuo nas trocas de palavras, ideias e bla bla bla ..........
Onde se pode comprar esta medalha??
ResponderEliminarMuita bonita.
Afinal loromonu oan sira hanoin funu ba ukun an kleur tiha ona
ResponderEliminarlaos foin daudauk nee...Agora labela tan hanoin dehan loromonu la halo funu ok!!
lalatak
D.boaventura
Timor ida deit. Loromonu ka Lorosae messak timor-oan deit.
ResponderEliminarlos tebes timor leste ida deit mas hateten ba lorosae beik ten sira e muda hahalok hanesan ema sivilijado,evoluido,
ResponderEliminarlabele dehan loromonu la halo funu,labele diskrimina ema loromonu,la bele hanoin dehan FDTL nee milik lorosae e labele hanoin katak FDTL forsa fretilin nian ok!!! se lorosae oan beik ten mak kontinua ho hahalok ida nee, loromonu sei halo at liu fali
lalatak D.Boaventura
Esta medalha eh a Condecoracao mais alta em Timor-leste.
ResponderEliminarJustisa ho Independencia maka D. Boaventura nia dalan.
x
D. Boaventura halo Funu Manufahi hasoru malae Portugal tan injustisa malae halo ba Timor oan:
ResponderEliminar• Funu Manufahi komesa tan malae viola Princesas Timor nian:
Iha tinan 1887, hanesan timor oan sira hatene, Liurai sira mai Dili tinan tinan halo reuniaun ho malae portugues sira.
Iha tinan ne'e D. Duarte nia oan mane, D. Boaventura foi kaben i nia lori nia fe'en mai hotu Dili.
loron ida D. Boaventura sei tuir reuniaun ida, malae Governador Capitão-tenente Alfredo de Lacerda Maia, haruka bolu D. Boaventura nia fe'en ba hasoru malu ho nia, i nune'e Governador ne'e viola tia D.Boaventura nia fe'en.
Malae governador ne'e, laos viola deit D. Boaventura nia fe'en, nia mos viola D. Luis, Oecusi, nia alin feto.
Princesa rua ne'e hatete sai ba D. Boaventura ho D. Luis katak Governador halo a'at sira, i nune'e, D. Boaventura hirus hodi oho malae governador ne'e iha dia 3 de Marsu de 1887, iha Lahane.
Mai hosi historia abusus ne'e, Timor lakon kedas konfiansa ba malae sira, i nune'e, hahu Funu Manufahi atu lori duni malae sira sai hosi Timor.
Malae lae tuir lia lo’os i lae halo justisa kona ba abusus nebe princesas sira hetan hossi governador ne’e.
Iha 1911 – 1912, malae hetan forsa complete atu bele hasoru D. Boaventura lori vinga governador mate ne’e.
Malae sira lori soldados ho kilat foun mai hosi Portugal, Angola, Mosambike ho Goa.
Sira mos hetan apoio hossi reino-reino Timor nebe sira lohi ba tuir sira funu kontra D. Boaventura.
Roahi funu ida mos mai hosi Portugal lori tiru hossi tasi Betanu.
(Timor nia Istoria)
laos foin daudauk nee...Agora labela tan hanoin dehan loromonu la halo funu ok!!
ResponderEliminartailoring work orders ,
shirt stitching in karachi ,