segunda-feira, 21 de maio de 2007

Simu Karta Offisial Husi Alfredo, Horta Sei Hapara Operasaun


DILI – Prezidenti Republika Jose Ramos Horta hatete, bainhira nia simu ona karta offisial husi Maijor Alfredo Reinado Alves nia sei haruka hapara operasaun militar. “Kuandu simu resposta husi Alfredo, nee operasaun para formalmente” nia hatete.

Nia dehan, operasaun militar Australia Alfredo seidauk para formalmente, maibe forsa sira la buka ona Alfredo. “Hau hatene katak fulan ida ona opersaun nee para”. Nia hatutan, Hau nia pozisaun matein la konkorda ho operasaun, momentu nia hatete ona iha fulan ida liu ba pronto atu halo dialogu para intrega aan ba justisa,” katak Ramos Horta ba jornalista sira foin dadauk nee.

Horta hatete, forsa internasional hatete dehan opersaun nee seidauk para, maibe operasaun nee para ona. Iha fulan ida liu ba sira la halo operasaun kontra Alfredo, maibe sira la halo formalizasaun.

Dala barak ona nia hatete katak, momentu ema ida hakarak entrega aan lalika halo duni opersaun, Prezidenti koalia ona direitamente ho Brigadeiru Jeneral Rerden konaba problema nee.

Nudar xefi estadu Ramos Horta sei la halo kontaktu ho Maijor Alfredo Reinado, maibe Prokurador Jeral, Amo Bispo no nia Advogado mak bele halo. Alfredo tenki fo resposta ba karta nebeee mak Prezidenti Xanana haruka ba katak nia hakarak entrega aan ka lakohi entrega aan. Lakohi entrega aan, operasaun military kontinua.

Tuir media balu, Alfredo hataan ona karta Prezidenti Xanana. Maibe, Horta rasik seidauk hatene. Too aban Xanana sei Prezidenti. Buat nee la partensi ba governu, maibe estadu tomak. Estadu nia pozisaun garantia seguransa no tratamentu dignidade hanesan dadur hotu-hotu.

Iha fatin ketak Primeiru Ministru Terseiru governu konstitusional Estanislau da Silva hatete, nia sei diskuti hamutuk ho Prezidenti Ramos Horta hodi foti desizaun ruma ba problema nee. “Lliu husi reuniaun komisaun altu nivel Prezidenti sei foti desizaun,” tenki Silva.dd

Jose Ramos-Horta was here on Sunday sworn in as Timor-Leste's second president


DILI, May 20 (Xinhua) -- Jose Ramos-Horta was here on Sunday sworn in as Timor-Leste's second president since the country got independence five years ago, vowing to bring peace and prosperity to the people of the desperately poor nation.

Ramos-Horta, who won the May 9 presidential election for the future five-year term, took the oath of office before Francisco "Lu-Olo" Guterres, the head of parliament.

"I will consolidate freedom and national unity with all the energy I have," Ramos-Horta said at the ceremony.

"I would not do justice without expressing, on behalf of our state, our sincere gratitude for the contribution the international community as a whole has given towards making our process of nation-building successful one," he added.

"The United Nations in particular has systematically been involved in safeguarding the necessary conditions for people of Timor-Leste to ensure our state grows and develops to its maximum potential," he stressed.

He said, a small and vulnerable country need a dynamic, creative and pragmatic foreign policy, inspired by its national interests, namely those related to its internal and external security, peace and stability, and the economic well-being of the people.

In this context, he said, Timor-Leste's relations with its closest neighbors, Indonesia , Australia and New Zealand and the ASEAN countries, with Portugal, the European Union and the entire international community, will always be nurtured with extreme care and commitment.

"We must also work together to enhance our relations with the United State, the People's Republic of China, the European Union, Japan, the Republic of Korean and India," he said.

Horta, 57, who is also a Nobel Peace Prize winner, became the country's prime minister last year. His predecessor Xanana Gusmao is preparing for participating in the June parliamentary election, in which a new prime minister will be elected.

quinta-feira, 17 de maio de 2007

1338 Falintil ho Funu Nain Simu Medalia



DILI – Nasaun nebee diak sempre respeita ninia heroi sira nebee maka fo sira nian an tomak ba luta independensia.

Ho esperitu patriotismu no idealismu nebee forte hodi fo nafatin omanajen ba luta nain sira, estadu Timor Leste, hahuu Tersa too Kuarta horseik, entrega medali kondekorasaun ba Falintil ho funu nain sira husi Distritu Lopalos, Baucau, ho Viqueque.

Heroi hirak nebee simu medalia nee, kompostu husi Orden Falintil hamutum ema 5.309 ho Orden Funu Nain (5.029)

Serimonia simu kondekorasaun nee hahu Tersa (15/5) too Sesata (18/5). Antes simu medali hetan protestu husi orden Falintil nian ida husi Baucau, katak atu simu deit medalia nee nusa maka mai too iha Dili hodi habai ferik ho katus sira iha loron laran.

Hatan ba kestaun nee, Prezidenti Repuiblika, Kay Rala Xanana Gusmao hatete, povu Timor halo funu iha tinan 24 nia laran la kole, maibe atu simu medalia hanesan fo valor ba haroi sira iha oras hirak nia laran deit kole.

“Imi mai tanba ema barak maka mate, ruin naklaekar iha fatin-fatin too balu la foti. Hau husu ita hotu tenki pasensia tanba ema rihun ba rihun maka sei simu too iha Sabadu,” Xanana haktuir.

Tuir lolos medalia nee atu entrega liu husi distritu idak-idak, miabe tanba iha fulan rua nia laran nee Timor komplikadu tebes ho kampanha nomos eleisaun, nee maka komisaun organizadora hola desizaun entrega iha Dili.

“Hare ba kotuk ita tristi, maibe hare ba oin ita hotu kontenti tanba hetan duni buat nebee ita hotu hakarak. Hau husu laos deit medali hodi tara iha ami nia kakorok ou tula iha ami nia kbas, maibe hare ba oin estadu tenki tau matan ba oan kiak sira no Falintil sira nebe la forti ona,”dehan Joao Ximenes, oan nebe simu nia aman nia medali.

Serimonia entrega medalia ba Orden Falintil ho funu nain iha kampo Stadium Municipal Dili, Tersa (16/5), dereitamente husi Prezidenti Republika Kay Rala Xanana Gusmao. Serimonia nee hasae mos bandeira RDTL, Falintil, Fretilin, CNRT, KOTA, UDT, ASDT, PD no PST.

Serimonia nee iha oan kiak sira balu maka simu medalia tanba sira nia aman mate iha funu laran. Nunee mos feto faluk sira simu medalia husi sira nia laen nebe mate iha funu laran. Emosaun tanis mosu feto faluk sira no oan kiak sira wainhira simu kondekorasaun husi estadu.

Iha oportunidade nee Prezidenti Republika Kay Rala Xanana Gusmao lori estadu nia naran fo homenajem ba heroi sira bazeia ba konstituisaun atu rekoinese no valoriza aswain sira.

Tuir Xanana katak TL dala ruma rai ida nebee dala uluk liu mak halo buat ida nee iha tempu ida nebe badak teb-tebes. Iha tempu ida nebee ema hotu-hotu hanoin atu hari estadu, no hanorin malu hodi respeita valoris demokrasia nian nomos rekoinese rai doben ninia oan mate ba ukun rasik-an.

“Imi nia terus sira nebe mate nia ran sei la soe hela iha mota koak. Ho ruin, ran no terus oin-oin maka ohin ita bele hamrik iha fatin nee ho bandeira ida nebee fo sinal ba mundu katak TL mos hetan ukun-an ona,” hateten Xanana.

Xanana ho hakruk fo louvor ba aswain sira nebee maka mate liu tiha ona ba luta naruk nee. bre

quarta-feira, 16 de maio de 2007

Fretilin Mudansa Tuun Kampaina Lori CNRT ba Vitoria



DILI- Lider Grupu Fretilin Mudansa (GFM), Egidio de Jesus hateten katak sira prontu ona tuun iha kampaina partidu Congresso Nacional de Reconstrucão de Timor-Leste (CNRT) iha distritu no baze atu nunee lori vitoria ba partidu neebe lidera husi Kay Rala Xanana Gusmão iha eleisaun parlamentaria.

“Ami GFM neebe aliansi ho CNRT sei tuun hotu ba distritu iha kampaina lejislativa nian atu nunee bele lori CNRT ba vitoria,” hateten Egidio ba diariu nee, Segunda horisehik iha Dili.

Nia mos fiar katak militantes GFM sei aumenta tan iha eleisaun parlamentaria nian atu nunee bele hamutuk ho CNRT hodi kaer governu Timor Leste periode 2007/2012.

Egidio fo nia parabens ba militante GFM neebe ho ninian demokrasia alto nivel hodi haree buat lolos.

“Iha eleisaun prezidensial segunda ronde iha 9 Maiu ita hare katak militante hot-hotu li-liu povu TL tomak iha ona maturidade politika i liliu ba demokrasia ami GFM desde tinan 4 hare katak ho komportamentu lideransa ho sira nia lalatak povu la fiar ona, liliu povu maubere i ita hare katak ho eleisaun nee povu maubere-buibere fo duni justisa popular liu husi 9 Maiu ba lider Fretilin sira neebe iha Grupu Radikal Maputu para bele rekoinese realidade ida nee,” nia hateten.

Nia husu ba lideransa Grupu Fretilin Radikal Maputu, liliu Mari Alkatiri atu halo introkpeksaun tamba povu agora matenek liu ona no lakohi tan monu iha jogada politika foer nian.

“Hori otas hori wain, hori uluk ami hateten kedas katak Maromak nia lian, povu nia lian, povu nia lian, Maromak nia lian. Se lakohi halo intropeksi diri prepara aan deit atu simu derota aat liu iha eleisaun parlamentaria nian,” nia hateten.

Egidio haree katak estatementu neebe Mari Alkatiri nudar Sekretariu Jeral partidu Fretilin hasai durante nee hanesan virus ida nebee bele hamate nia aan no partidu rasik.

Nia hatutan tan, Alkatiri diak liu nonok halo intropeksi diri. Se nia reza Ami Aman hatene liu Ramos Horta, reza tan Ave Maria, Santa Maria, Gloria para tulun nia beik sala no diak liu bolu fali militantes Fretilin tomak mudansa ho radikal mai halo fali kongresu extra ordinariu.

Lideransa GFM nunka hirus pesoal Mari Alkatiri, maibe la gosta deit ho sistema neebe aplika iha partidu laran neebe sistema nee halo hanesan CV ka PT privadu Alkatiri nian.

Maski kandidatu prezidenti husi Fretilin, Francisco Guterres Lu Olo lakon iha eleisaun prezidensial nian, maibe GFM fo nafatin parabens ba Lu Olo tamba bele simu rezultadu ho diak no bele kontrola nia militantes hases aan husi hahalok violensia. agi

F-FDTL Prontu Dialogu ho Petisionariu



DILI –Falintil-Forsa Defeza Timor Leste (F-FDTL) prontu halao dialogu ho membru petisionariu atu buka solusaun ba krizi nebee akontese iha nasaun nee.

Governu promete katak sei foti desizan ba probelma petisionariu nian hafoin parte F-FDTL ho petisionariu tuur hamutuk.

Primeiru Ministru Jose Ramos Horta, Vice Primeiru Ministru Estanislau da Silva ho Komandante F-FDTL Brigadeiru Jeneral Taur Matan Ruak, inklui hirarkia komando F-FDTL sira seluk, Segunda horseik, halao inkontru hodi diskuti problema petisionariu nian.

Hafoin inkontru, Vice Primeiru Ministru Estanislau da Silva hatete, governu seidauk hola desizaun ba problema petisionariu. Tanba sei promove dialogu. Dialogu nee sei halao tuir rekomendasaun husi parte Komisaun Notaveis. “Primeiru pasu inplementa rekomendasaun” katak Ministru Agrukutura nee.

Tuir Estanislau, dialogu nebee atu promove sei inklui mos komandante F-FDTL no membru sira hotu. Nunee, F-FDTL rasik iha vontade makaas atu halao dialogu. Nia mos husu atu FDTL sira koalia ho laran luak no nakloke ba malu para bele rezolve problema nee.

Hafoin inkotru, Brigadeiru Taur Matan Ruak, lakohi atu fo komentariu. Inkontru nee, hola parte mos xefi estadu Major Koronel Lere Anan Timor, Teneti Koronel Falur Rate Laek nomos komadante sira seluk.

Hafoin halao servisu durante fulan hirak nia laran, Komisaun Notaveis nebee harii husi eis Primeiru Ministru Mari Alkatiri no kontinua husi Primeiru Ministru Jose Ramos Horta atu halao invetigasaun iha F-FDTL no petisionariu, entrega relatoriu final ba governu iha fulan Fevereiru liu ba.

Porta voz Komisaun Notaveis Pe Antonio Goncalves hatete, buat barak mak nia koalia tiha ona konaba aktividade komisaun nian hahu husi servisu too nia rohan.

Nia dehan, konkluzaun jeral husi relatoriu nee rasik positivu, tanba komisaun laos orgaun judicial nebee halo investigasaun kriminal. Haree fenomena nebee mosu nia konkluzaun positivu ba ema hotu. La kondena F-FDTL no Petisaun.

Husi parte F-FDTL no petisionariu laiha ida mak sala ou loos.Tanba, frakeza iha petisionariu mos frakeza iha F-FDTL. “Sala, sala hotu. Loos, loos hotu”, Pe. Goncalves hateten.

Hataan konaba karik relatoriu nee bele fo posibilidade ba petisionariu sira atu tama fali F-FDTL Amo Antonio Goncalves hatete, atu tama fali F-FDTL ka lae nee hot-hotu depende desizaun husi orgaun soberania hotu. “Depende Orgaun Soberania”.

Rekomendasaun nee rasik iha rua, ida ba F-FDTL no ba petisionariu. Relatoriu nee hamutuk 67 pagina inklui material 18.460 reposta husi petisionariu. Inklui mos dokumentu husi komandu no seluk tan hodi aneksu ba relatoiriu nee.

Komisaun Notaveis harii husi eis Primeiru Ministru Marii Alkatiri iha fulan Abril 2006, hafoin simu petisaun husi 591 petisionariu sira. Alkatiri rekomenda atu komisaun nee halao nia servisu durante fulan tolu (3), maibe tanba mosu konflitu iha fulan Maio, servisu komisaun paradu too fulan Augustu ho la susesu. Durante servisu husi fulan Maio too Agustu komisaun konsege halao reuniaun dala sanolu.

Bainhira Jose Ramos Horta lori kargu nudar Primeiru Ministru ba segundu konstitusional hodi troka Marii Alkatiri, servisu komisaun prolonga too 30 Outubru 2006 liu husi despaisu no 08/2006/PM.

Nunee iha 6 Setembru komisaun hahu hikas nia reuniaun no prepara programa hodi halao intervista ba komando F-FDTL no petisionariu sira atu responde ba loron 60 nia laran. dd

Alfredo Hakarak Rezolve Problema ho Kondisaun



DILI – Komandante Polisia Militar, Major Alfredo Reinado Alves prontu 100% hakarak rezolve ninia problema, maibe tenki ho kondisaun.

Ekipa Advogado Major Alfredo, Benevides Barros ba STL iha Parlamentu Nasional, Segunda horseik hateten, nia kliente hakarakl entrega aan, tanba Eis Ministru Interior, Rogerio Tiago Lobato hetan ona kastigu hodi ba deskansa iha hotel perdaun (komarka), Becora-Dili.

Benevides afirma, iha 13 Maiu foin lalai nee, ekipa advogado haruka ona karta ba atu reforsa ou refiarma konaba sira nia kliente katak iha boa vontade 100% atu koalia konaba ba dialogu (persetujuan penyelesaain dame). Nebee, iha pontus rua nulu resin.

Kondisaun maka tenki hapara operasaun militar ho hakerek no publika ba media nasional no internasional. Kondisaun seluk, see Alfredo mai karik ho nia elementu sira tenki trata ho dignidade tomak nebee, governu sempre temi dala barak.

“Hau hanoin ami nia kliente ho nia elementu sempre responde positivu tebes konaba atu halo dialogu,” nia dehan.

Situasaun provas ona ba estadu RDTL katak sira nia kliente nunka provoka situasaun la diak, nebee ameasa siguransa nasional. Ameasa povu nia vida no liu-liu ameasa situasaun prosesu eleisaun prezidensial nebee fo liu dadauk.

“Nee provas ona ba governu katak Alfredo kalma iha nia fatin, respeita povu atu partisipa iha festa demokratiku nee,”nia hatete.

Sira nia kliente provas ona katak buat nebee nia atu hatoo ba Komisaun Altu Nivel (KAN) atu deskuti nia kumpri hotu kedas. Problema agora hasoru mak nee, governu hakarak estadu RDTL liu husi KAN nee hanoin para hapara operasaun nee ho hakerek ona ka seidauk? Tuir nia hanoin, kestaun nee kompetensia Prezidenti Republika (PR), Primeiru Ministru (PM), no membru sira seluk nebee mak hola parte iha KAN.

Konaba fatin dialogu, nia dehan, nee problema tekniku nebee sei desidi ikus liu. Kestaun importante, Benevides dehan, tenki trata nia kliente ho dignidade tomak hanesan moos sira seluk.

Tratamentu ho dignidade mak, Alfredo la bele tau iha prizaun preventiva, tanba Alfredo mos hanesan ema ofisial nebee seidauk hetan espulsa husi F-FDTL. Tantu, Alfredo iha direitu hetan tratamentu ho dignidade tomak husi estadu RDTL.

Tenki tau iha fatin ida ho siguransa nebee favorese, no kondisaun fatin nebee diak ba nia. Signifika, la iha situasaun ameasa, presaun politika, no seluk tan hodi respeita Alfredo nia direitu fundamental, tuir konstituisaun RDTL hatete. Tuir konvensaun internasional konaba direitus humanus nian, no moos tuir konvensaun internasional konaba direitu politiku no sivil sidadania ida nian.

“Importante ami lakohi tau lasu ba nia hanesan akontese iha 25 Julhu 2006. Tanba, ami husi ekipa advogadu laos analiza ba prosesu juridika, maibe analiza ba aspeitu sosial no politika ba ami nia kliente. Liu-liu ami nia kliente nia situasaun no pozisaun hanesan trunfu ida ba interese politika nasional,”nia koalia.

Konaba entrega aan, Benevides hatete, sira la koalia konaba kestaun nee. Intrega aan, tuir nia hanoin, wainhira governu hasai desizaun katak kaer Alfredo mate ka moris, sira la aseita. La aseita katak nee laos solusaun juridiku ba sidadania ida ke expresa nia direitu. Liu-liu ema forsa ida no moos nia estatutu nuudar komandante Naval F-FDTL no moos komandante interenu PM nian nebee too agora la iha karta ofial ida katak nia espulsa tiha ona.

Vice Prezidenti Komisaun B asuntu Defeza no Siguransa iha Parlamentu Nasional (PN), Clementino dos Reis Amaral komenta katak vontade Major Alfredo atu submete ba justisa hanesan pasu ida pozitivu tebes.

Alfredo sei iha utilidade tebes, tanba Alfredo mos hatene buat barak nebee tuir Clementino katak seidauk fo sai iha tribunal. Liu-liu konaba fahe kilat. “Durante nee, nia la dauk intrega aan, tanba nia hein katak ema nebee fahe kilat tenki hetan kastigu iha lai,” Clementino dehan. ira

terça-feira, 15 de maio de 2007

Railos: Lu Olo Nega Alkatiri ho Regeiro

LIQUIÇA – Komandante grupo sekreta Fretilin, Vicente da conceicao alias Railos hatete, se Prezidenti Fretilin Francisco Guterres Lu Olo nega harii milisa 2006, signifika nega Mari Alkatiri no Rogerio Lobato.

“Se Lu Olo hateten, Fretilin husi grupo radikal maputo seidauk forma milisia, nee nia nega ona Mari Alkatiri ho Rogerio Lobato. Sira bele dehan laos ema timor oan no sira laos ema fretilin,” Railos hatete lia hirak nee Jurnalista, Kuarta (9/5), iha Liquiça.

Nia la refere ba fretilin no akuza, maibe ba liderasa Fretilin nian nebee hakarak fahe povu no oho ho fahe kilat. Railos haree karakter lider Fretilin agora sei opta idelojia marsista no komunista nian mak hakarak hametin nafatin sira nia kadeira ba ukun tinan 50 ka 100 nian.

Railos konsidera aan hanesan milisia nebee mai husi Fretilin. Misaun nebee sira hetan hanesan milisa 99 nian, tanba atu oho nia nia maluk timor oan sira nebee iha diferensia politika ho governu Fretilin.

Nia nunka hanoin atu akuza organizasaun ka partidu Fretilin mak fahe kilat. Basaa nia konese Fretilin nebee i saudoso Nicolau Lobato harii, laos atu oho povu, maibe liberta povu nasaun nee husi kolonial..

“Hau hakarak klarifika tan katak, Lu Olo rasik laos Fretilin, tanba nia ema APODETI. Nia hakarak konta historia kona ba Fretilin nia la halo kompleta, tanba nia ema fatin seluk,” hatete Railos.

Nia husu Lu Olo atu buka hatene milisia Fretilin nee husi Alkatiri, tanba milisia nebee Rogerio forma hetan autorizasaun husi Alkatiri nudar Primeiru Ministru iha tempu neba. “ Se laos Fretilin, liu-liu grupo Maputo nee mak forma milisia sira nee entaun se tan. Keta Xanana, Ramos Horta no povu timor mak admiti ida nee ou militar indonesia mak sei iha nee,” nia komenta. Fretilin nudar partidu historiku, katak Railos tenke eduka ema no hatudu aan hanesan partidu nebee iha maturidade politika tuir nia vijaun nebee hakarak liberta povu nasaun nee husi kiak no mukit.nis

sábado, 12 de maio de 2007

13 de Maio - Em Fatima rezei por Timor Leste e seu Povo


Um terco pela paz, liberdade, saude, harmonia, amizade, alegria, progresso, ajuda e bons liders no governo.

Paz ao mundo e aos homens de boa vontade.

Dr Ramos Horta eleito PRESIDENTE DE TIMOR LESTE


VIVA XANANA AGORA VIVA RAMOS HORTA
O povo falou e democraticamente elegeu Sr Dr Ramos Horta para Presidente de Timor Leste. A tomada de posse para substituir Presidente Xanana Gusmao sera no dia 20 de Maio.
VIVA O POVO TIMORENSE



Seguem alguns dos resultados em detailhe:

Tabulasaun Rezultado Provisorio Segunda Volta

(Kinta, 10/05, To’o Tuku 22.00 OTL)

Distrik

Lu-Olo

R.Horta

Total

Reg.Voters

%

Aileu

1,065

15,919

16,984

21,542

78,84 %

Ainaro

5,104

16,303

21,407

28,722

74,53 %

Baucau

33,332

16,686

50.018

60,690

82,42 %

Bobonaro

5,473

30,172

35,645

47,548

74,97 %

Covalima

5,299

17,075

22,374

22,644

78,11 %

Dili

15,708

62,694

78,402

99,410

78,87 %

Ermera

7,161

33,775

40,936

54,572

75,01 %

Liquca

2,862

23,416

26,278

32,601

80,60 %

Lautem

13,480

12,829

26,309

31,268

84,14 %

Manufahi

4,843

14,291

19,134

23,869

80,16 %

Manatuto

3,215

13,447

16,662

22,197

75,06 %

Oecusse

6,848

19,228

26,076

33,409

78,05 %

Viqueque

22,560

10,425

32,985

39,601

83,29 %

Total

126,950

286,260

413,210

524,073

78,85 %

% To Total

30,72 %

69,28 %

% To Reg.Voters

24,22 %

54,62 %

Hasil sementara Versi CNE

(Kamis 10/5, hingga pukul 17.00 OTL)

Distri

Lu-Olo

Ramos Horta

Aileu

1,065

15,919

Ainaro

5,104

16,303

Baucau

9,407

5,884

Bobonaro

5,473

30,172

Covalima

5,299

17,075

Dili

15,708

62,694

Ermera

7,161

33,775

Liquca

2,862

23,416

Lautem

12,254

11,056

Manufahi

4,843

14,291

Manatuto

3,215

13,447

Oecusse

6,848

19,228

Viqueque

22,135

10,425

Total

101,374

273,865

% to Total

27,03 %

72,97 %

% to Reg.Voters

19,34 %

52,22 %

Hasil Sementara Versi KOMEG

(Kamis 10/5, hingga pukul 20.00 OTL)

Distri

Lu-Olo

Ramos Horta

Aileu

1,065

15,919

Ainaro

5,305

10,696

Baucau

33,332

16,868

Bobonaro

5,473

30,172

Covalima

5,299

17,075

Dili

13,765

55,090

Ermera

7,161

33,775

Liquca

2,862

20,554

Lautem

13,480

12,829

Manufahi

4,843

14,291

Manatuto

3,215

13,447

Oecusse

6,848

19,228

Viqueque

21,648

10,114

Total

124,296

269,876

% to Total

31,53 %

68,47 %

% to Reg.Voters

23,72 %

51,50 %

Perubahan perolehan suara putaran kedua dibandingkan dengan hasil putaran pertama

Lu-Olo

Ramos Horta

873

192 (+)

1,592

15,392 (+)

2,453

2,651 (+)

901

15,402 (+)

30,956

2,376 (+)

13,265

3,421 (-)

4,803

670 (+)

5,562

24,610 (+)

6,240

- 941 (-)

1,867

15,208 (+)

11,801

3,907 (+)

29,619

33,075 (+)

7,187

-26 (-)

3,843

29,932 (+)

1,979

883 (+)

7,446

15,970 (+)

12,392

1,088 (+)

6,006

6,823 (+)

4,953

-110 (+)

1,745

12,546 (+)

2,673

542 (+)

6,015

7,432 (+)

5,661

1,187 (+)

4,791

14,437 (+)

20,695

1,865 (+)

5,450

4,975 (+)

112,666

14,284 (+)

88,102

199,223 (+)