sábado, 5 de maio de 2007

East Timor : Xanana Gusmão convida papa Bento XVI a visitar o país


O presidente de Timor-Leste, Xanana Gusmão, convidou o papa Bento XVI a visitar o país com o intuito de "ajudar a restabelecer a paz nos corações" dos timorenses, noticiou hoje a Rádio Vaticano.


No seu site, aquela estação emissora adianta que o convite surgiu na sequência da nomeação do primeiro embaixador timorense junto da Santa Sé, Justino Maria Aparício Guterres.

No entanto, a Rádio Vaticano não adianta se Bento XVI aceitou o convite nem uma eventual data para uma possível deslocação a um país maioritariamente católico.

No convite, o chefe de Estado timorense ressaltou a importância de reforçar as relações com o Vaticano e recordou a visita de João Paulo II ao país, em 1989, quando Timor-Leste ainda se encontrava sob o domínio da Indonésia, acrescentou a rádio.

Em 1999, Timor-Leste realizou um referendo sobre o seu futuro, que consagrou o caminho da independência, proclamada em Maio de 2002.

Segundo a Rádio Vaticano, o bispo de Díli, Alberto Ricardo da Silva, juntou-se ao convite do Presidente, sublinhando que as relações com a Santa Sé podem ajudar a restabelecer a paz e a tranquilidade no país, frequentemente palco de actos de violência.

Por outro lado, a Igreja Católica em Timor-Leste lançou um novo programa de reconciliação, dirigido principalmente aos jovens, que constituem a maior parte da população timorense.

Através da Comissão Justiça e Paz, liderada pelo padre Martinho Germano da Silva, os jovens das dioceses de Díli e Baucau manterão encontros periódicos para experiências de comunhão, debate e compartilha.

Com os encontros pretende-se promover um clima de harmonia e fraternidade, para estabelecer relações saudáveis, marcadas pela confiança recíproca, como base para a edificação de uma sociedade justa e fraterna, indicou o padre Martinho Germano da Silva.

3 comentários:

Anónimo disse...

Alkatiri:Timor Lalika Buka Uma Lisan Horta Aprende Politika Soeharto

DILI- Sekretariu Jeral Partidu Fretilin, Mari Bin Amude Alkatiri hatete, atu sai Timor oan lalika ba buka uma lisan, maibe diak liu buka defende soberania no independensia rai nee.

Alkatiri fo sai lia hirak nee wainhira partisipa iha kampaina ba dala ikus kandidatu prezidenti Francisco Guterres (Lu Olo) iha Jardim Borja da Costa, Farol-Dili, Sabadu (5/5).

Hakarak ka lakohi, dehan Alkatiri, povu Timor Leste la iha ona nia uma lisan, tanba avo husi povu nasaun nee mesak ema lao rai. Katak laiha ida mak orijinal. Tanba nee, la iha uma lisan ida mak abut iha Timor Leste.

“Ita laos Timor oan. Uma lisan abut iha TL laiha,” Alkatiri hatete hodi haktuir tan katak nia senti hakfodak wainhira rona Horta ba Liquisa sunu lilin iha nia ulun fatuk para buka deit uma lisan.

“Hau dehan hanesan nee buka uma lisan laos hanesan tau lilin sunu fali iha ulun fatuk. Nee ema mate ona tau kaixaun tau lilin ba. Nee buka dalan ba rate ka ba kadeira prezidenti nian,” nia hatete.

Nia hatutan, iha neeba mos akontese buat ida neebe sunu lilin rua ida ba Lu Olo no ida ba Horta.

“Lilin nee sunu atu haree neebe maka nabeen uluk tiha. Hare baa ninian (Horta, red.) maka nabeen uluk. Hau koalia nee tebes, nee hau koalia laos bosok. Tanba nee kuandu ita buka ba buka mai, lulik mos hatete ona katak ita la serve, Maromak mos hatete ona ita la serve, povu rasik sei vota mos dehan ita boot la serve,” dehan Alkatiri.

Alkatiri husu ba militante Fretilin no povu TL atu matan moris tanba ema balun komesa taka povu nia matan atu nunee lori fali povu rai nee ba nakukun.

Nia mos laran makili ho statementu kandidatura Ramos Horta neebe hatete iha nia kampaina katak kuandu povu hili Lu Olo, entaun Mari Alkatiri sei fila fali iha 30 Juinu.

“Hau lee iha jurnal ida, Horta hatete katak se Lu Olo manan entaun Alkatiri sei fila fali iha 30 Juinu, dehan fali hau tabele ba Lu Olo. Uluk tinan 24, Lu Olo funu mesak iha ai-laran bele tabele ba Alkatiri, ema iha liur maka tabele ba Alkatiri karik. Ema ida halo funu hau iha liur tabele fali mai hau, nia hamutuk ho povu, nia ho Fretilin mak sai prezidenti Fretilin la presiza tabele ba ema ida, la presiza iha situasaun ida la hatene reza dehan nia maka katoliku liu, reza pai nosso la hatene, hau reza pai nosso hatene, nee maka dehan nia maka katoliku liu. Hau koalia hanesan nee Martinho Gusmao aban krtika ona hau. Hau bolu Martinho laos bolu padre tanba padre la koalia hanesan nee,” nia esklarese.

Alkatiri kontinua tan, “Hau koalia hanesan nee, la kleur nia halo kedan konferensia imprensa para dehan hau insulta nia, ema seluk no nia rasik insulta hau, nia rasik hakerek ba jurnal aat liu ba hau nee laos tolok, hau maka labele, uluk dehan hau dada kalsa halai ba liur, hau la halai, se maka haruka hau ba liur, CCF maka haruka, Martinho dada kalsa halai estuda tiha ba Jakarta, depois too Roma.”

Tuir nia, statementu hirak hanesan nee atu hatoo ba povu katak sira lakohi duni Alkatiri fila ba kadeira primeiru ministru tanba Alkatiri fila sei la husik ema sira nee nauk riku soi TL nian. Alkatiri mos senti kontenti tanba nia konsege lori osan mina rai nian mai iha TL. Nee duni ni husu ba povu TL atu ba vota iha 9 Maiu no 30 Juinu ba Fretilin deit, tanba Fretilin maka bele defende independensia no riku soi rai nee nian.

“Vota sala ita nia independensia nee sei hela deit bandeira, ema seluk maka sei ukun. Foun ukun deit la too tinan ida pasir putih fo tomak ona ba ema seluk. Aban bainrua Dili tomak ita fo ba malae sira ita hela iha ailaran, sei ita la vota ba Fretilin nee maka sei akontese. Tanba nee ita uza kapasidade ida nee

Horta Aprende Politika Soeharto

Oportunidade nee, eis PM Alkatiri hatete katak Horta aprende lalais politika Soeharto nian duke demokrasia.

“Horta ho hau uluk hela iha liur, nia hela iha rai demokratikus hanesan Estadu Unidos Amerikanu no Australia. Hau bingung, nia moris iha rai boot demokrasia nee, maibe, nia aprende lalais ho Soeharto duke ho rai seluk sira. Sai fali ditador,” hatete Alkatiri.

Alkatiri deklara nee relasiona ho statementu Horta neebe hatete sei fo ordem prokuradoria jeral atu loke fali kazu fahe kilat, kuandu nia eleitu nudar prezidenti republika (PR).

Alkatiri hatete, oinsa PR ida bele fo ordem ba justisa. Justisa nee independenti, ema ida labele fo ordem, kuadu komesa koalia fo ordem ba justisa nee ditadura.

Foin dadauk nee, Alkatiri mos rona katak Forsa Internasional nakonu ona iha Baucau, Viqueque no Lautem. Iha bolus Forsa Internasional sira nakonu ho fotografia Horta hodi fahe ba povu no hatete Horta good Luolo no good.

Nia mos la konkorda ho hahalok intimidasaun neebe Forsa Internasional sira halo iha sukus balun neebe halo nia militantes sira labele partisipa iha kampiana loron ikus kandidatura Luolo nian neebe halao iha Dili.

Nunee mos nia hatete katak aliansi neebe Horta halo ho partidus hitu neebe halo iha “leten” atu apoiu Horta manan. Partidus hirak nee uluk iha 1975 kuandu iha invazaun Indonezia lider partidus balun halai ba Indoenzia halo aliansa entre sira para husu integrasaun ba sai Timtim. “Fretilin mesak deit maka proklama RDTL, lider sira halo aliansa ho Soeharto, Fretilin halo aliansi ho povu, hamutuk ho povu, terus ho povu.”

Nia informa katak hare Fretilin neebe boot ba nafatin ema balun komesa lansa ona intimidasaun hodi hatauk ema buka akuza fali Fretilin sosa votus.

Alkatiri iha fatin nee mos deklara katak Horta nee kandidatu Xanana Gusmao nian. Kona ba ida nee Alkatiri kestiona nia independensia kuandu eleitu nudar PR.

Tanba nee, nia aumenta katak Fretilin sei esforsu makas atu bele lori vitoria ba nia kandidatu atu nunee bele manan iha eleisaun nee, inkliu iha eleisaun parlamentu.

Nia hatete, nusa ema ida hanesan PM Horta ho orsamentu boot teb-tebes la konsege resolve problema krizi nee nian, mas iha ambisuan atu sai PR. Dehan fali katak sai PR maka bele resolve. Depois loke partidu naran CNRT, dehan uluk CNRT maka liberta patria, i dehan atu liberta povu. Dehan fali CNRT maka sei resolve problema antigus veteranus, tanba saida problema nee budu nafatin ba palasio sinzas. Agora kaer problema nee para atu kasa votus.

“Iha rai seluk, ema nain rua (Horta-Xanana) hanesan nee laiha korazem atu kandidata aan fali. Uniku TL deit maka iha hanesan nee,” Alkatiri haktuir. agi

Anónimo disse...

Leandro: Horta Asuain Lia Los

SUAI—Menbru Parlamentu Nasional (PN), Bankada PSD, Leandro Isaac konsidera kandidatu prezidenti, Jose Ramos Horta hanesan ema aswain lia los no verdade.

“Nia aswain lia los tanba barani husu deskulpa. Aswain laos tiru malu, maibe iha tempu paz aswain nee ema nebee dehan katak nia sala hanesan lia fuan Maromak nia hanorin mai ita katak, hau beik sala-hau beik sala ladiak liu, depois husu diskulpa,” Leandro hatete liafuan hirak nee, bainhira partisipa iha kampaina kandidatu Horta iha Distritu Suai, Kuarta liuba.

Ema nebee husu diskulpa no rekonese sala katak Leandro la hatama tiha ba rai kuak tan nee tenke apoiu nia hanesan aswain nasaun nee nian hodi defende justisa no lia los iha rai nee.

Leandro nebee durante nee sai boronan ba Forsa Australianu tanba inklui iha kazu Major Alfredo Reinado iha Same. Maibe iha kampainha kandidatu presidente Jose Ramos Horta deklara katak operasaun hapara tiha ona. Horta mos lakohi tan FSI kontinua halao operasaun militar iha Timor i li-liu operasaun militar atu oho ka kaer Major Alfredo.

Horta deklara katak operasaun militar hapara ona atu fo tempu ba Major Alfredo no Prokurador Jeral atu buka solusiona krize iha rai laran.

Leandro deskontente ho akontesementu ataka ba rezidensia Amu Lulik ninian, iha kalan tuku 11.00 no asaltu uma populasaun ninian hodi hafera odamatan no tama ema nia uma laran tan deit deskonfia subar Major Alfredo. Leandro tenik, ba akontesementu nee, informa ona ba Horta nudar PM nasaun nee nian. Nia konese hahalok militar durante tinan 24 nia laran katak iha oin diak mas iha kotuk halo nafatin.

Relasaun ho akontesementu nee Leandro ejiji ba FSI atu hapara ona operasaun militar buka Major Alfredo. Bainhira FSI halao nafatin operasaun maka problema Major Alfredo la bele rezolve. car

Maracuja Maduro disse...

E enquanto esperamos pela votacão amanha e depois de ler este blog , visite o :

"TIMOR DO NORTE A SUL "

Este blog está aberto a todos os que de forma positiva queiram participar com algo que nos faça ter orgulho da nosso trabalho, das nossas raizes e acima de tudo da nossa existência como seres humanos. Se é poeta, ensaista, contador de histórias, pois partilhe com os leitores do Timor de Norte a Sul. Em Português, em Tetum ou em Inglês. Timor do Norte a Sul é seu....

http://timordonorteasul.blogspot.com/

Hoje pode ler poemas de Luis de Camões, J. Sarmento. Mina Rai e outros mais . Poemas em Português e em Tetum...

http://timordonorteasul.blogspot.com/