quinta-feira, 12 de junho de 2008

Suara Timor Lorosae, Timor-Leste: Edition: 11 June 2008


Edition: 11 June 2008
Fretilin Haruka Hasae Bandeira Hafutar Dili, CNE Hasai Regulamentu, PNTL Prontu Hatun

DILI – Bandeira partidu Fretilin nebee mak hasae hafutar iha Dili laran organiza rasik husi partidu Fretilin ho hanoin atu protesta sasan nebee halo la tuir nia dalan. “Bandeira Fretilin sei sae aumenta tan. Husu dadauk bandeira barak tan para Dili nee bele nakonu, tanba folin fos sae. Governu nia hahalok mos barak mak la diak,” dehan Vice Prezidenti Partidu Fretilin Arsenio Paixão Bano ba jornalista sira iha uma fukun PN, Tersa (10/6).

Nia dehan, la iha lei ida mak bandu atu la bele hasae bandeira. Fretilin hakarak defende rai ida nee. Fretilin nia bandeira signifika rezistensia iha kualker momentu. Iha tempu ukun rasik aan, maibe dezenvolvimentu la lao no desizaun barak la loos, entaun Fretilin tenki reafrima nia apoiu.
Arsenio esplika, bandeira nee simbolu rezistensia Fretilin nian hodi hatudu katak rezistensia nee kontinua ezisti ba hahalok la diak governante sira. Tantu, Arsenio hatutan, badeira Fretilin sei kontinua dada iha Dili laran too AMP halo didiak.
CNE La Iha Kompetensia
Porta vos Komisaun Nasional Eleisoens (CNE), Pe. Martinho Gusmao haktuir katak CNE la iha báze legal atu hatún bandeira Fretilin nebee dada lemo-lemo iha uma leten, ai tutun ho ai rin leten.
Amu Martinho esplika, Polisia Nasional Timor Leste (PNTL) ho Falintil-Forsa Defeca Timor Leste (F-FDTL) mak iha direitu atu hatuun bandeira partidu nebee agora hasae arbiru iha ai leten, tanba kabe ona ba seguransa no disiplina polítika.
Amu Martinho dehan tenik, CNE nia kompetensia ba deit prosesu eleitorál, bainhira kampinha no eleisaun remata, regulamentu no kodiku konduta partidu ida-idak ninian.
Nia mos reforsa tan, oras nee tempu kanpainha partidu hotu ona, maibe partidu Fretilin sei hasae bandeira iha ai leten no ai hun. Nee kabe ona ho kestaun seguransa no disiplina politika.
Bainhira husu kona ba lei husi CNE atu regula partidu polítiku nebee seidauk tenpu kampainha, maibe hasae bandeira partidu iha bairo-bairo, Amu Martinho argumenta katak atu halo lei hodi regula so Parlamentu Nasionál, maibe CNE nia kompetensia bainhira prosesu eleitoral.
“Kona ba kampainha sira nee ita boot sira tenki hatene dehan katak lei laos CNE mak halo, regulamentu CNE mak halo no aprova, kodeku konduta Parlamentu mak aprova. Maibe kodiku konduta hatudu ona, saida mak halo durante kanpainha ho saida mak la bele halo durante kampainha, nee PN mak halo no PN mak aprova, CNE implementa deit,” Amu Martinho haktuir.
Ba kestaun hatuun bandeira nee, Amu Martinho suzere atu husu dereitamente ba Prezidenti Republika ho Parlamentu Nasional no ho hirak nebee mak uluk aprova lei nee.
Prezidenti Republika nudar ida nebee tenki harii unidade nasionál, Amu Martinho hatutan, tenki mantein nia kompetensia prezidente iha nia kompetensia. deopis ba polisia nudar siguransa no defeza nee parte sira nian, CNE la iha halo buat ida.
Segunda (9/6), deputadu Estanislau Aleixo da Silva husi bankada Fretilin informa katak bandeira nebee hasae iha fatin-fatin inisiativa husi ema ida-idak nian, laos Fretilin mak haruka. Basaa, nasaun nee demokrasia, nebee hotu-hotu iha dereitu.
See hakarak atu hatene see mak haruka sira hasae bandeira, Estanis¬lau suzere atu diak liu husu deretamente ho ema sira para bele hatene lolos see mak haruak sira hasae ba bandeira partidu nee.
Tuir nia, hasae bandeira la iha lei ida atu bandu, mesmu tempu kampanha hatu, maibe ida nee inisiativa sira nian hakarak hasae.
CNE Hasai Regulamentu, PNTL Prontu Atua
Iha parte seluk, Sekretariu Estadu Seguransa, Francisco Guterres hatete, kuandu CNE hasai regulamentu ruma, entaun Polisia Nasional Timor Leste (PNTL) prontu atu atua.
Buat hot-hotu, Guterres esplika, tenki haree ba baze legal konaba prosedimentus atu kampanha nee oinsa no wainhira kampanha hotu ona nee sei halo oinsa. Nunee, CNE tenki hasai regulamentu para wainhira polisia atua nee iha ona baze legal.
Kuandu iha ona baze legal, Guterres reforsa hikas, polisia prontu atua, see lae, ema dehan seguransa sira halo arbiru deit ho nunee kuandu la iha baze legal oinsa mak polisia bele atua.
Guterres dehan tenik, CNE tenki rezolve uluk ho hasai direktiva ida dehan katak kampanha nee hotu ona, nebee agora laos tempu atu kampaina hodi bandu partidu hasae bandeira iha fatin-fatin. Katak bendeira partidu nee hasae iha sede partidu nian deit, laos ba hasae fali iha aitun ou foho tutun sira.
“CNE maka tenki hatene regras prosidementu kampaina nee oinsa, para buat sira nee lao tuir ida-idak nia dalan,” Guterres deklara.
Nia konfesa katak too agora seidauk iha lei ida haruka polisia atu ba hasai bendera partidu nian nebee ema dada iha fatin-fatin , ho nunee tenki iha baze legal no kuandu iha ona baze legal entaun polisia kualker tempu prontu ba hasai.
Agora kuandu baze legal laiha, hatutan Francisco katak maka polisia ba hasai, nee ema dehan katak polisia nee pro-AMP. “Ho nunee ami lakohi atu ema dehan hanesan nee, tanba instituisuan polisia nee laos instituisaun politika. Tantu, CNE tenki tau regras ida nebee klaru.” dd/car/arm
*******


Lu Olo: AMP Inkopententi, Natalino: Retorika Lu Olo Baratu

DILI-Prezidente Partido Frentilin, Francisco Guterres Lu Olo, konsidera governu nebee lidera husi Primeiru Ministru (PM) Xanana Gusmao inkopenti, tanba nee Lu Olo sente prekupadu tebes ba iha AMP sira nian ukun atu lori nasaun nee ba dalan ida nebee.
“Ami hare katak governasaun nebee mak agora dadaun PM Xanana Gusmao kaer ho nia ministru nia sira ukun, la hun la dikin ona, tanba nee mak ami husi partidu ASDT ho Fretilin hakarak atu hamutuk para nunee bele salva povu Timor hanesan maubere oan sira mak ami hakarak atu salva, tanba AMP nia politika ukun hare hanesan atu lori povu ba iha rai kuak,” haktuir Lu Olo ba STL iha sede ASDT, Lecidere, Dili, Segunda (9/6), hafoin inkontru ho prezidenti ASDT Francisco Xavier do Amaral.
Lu Olo esplika, Fretilin ho ASDT la kohi atu ema seluk mai manipula nasaun Timor atu halo lakon istoria hodi hetan benefisiu ba sira nia aan no sira nia grupu. Rajaun nee mak kesi Fretilin ho ASDT atu alo ba oin.
Nia hateten, pratikamente ukun AMP nebee la hun la dikin mak hanesan uluk tempu Fretilin ukun ho deit orsamento U$ 87, ital milioes kada tinan ida maibe konsege halo buat ida nebee mak ohin loron AMP aproveita hodi inagura tun sae foho.
Agora tempu AMP ukun, katak Lu Olo, sira iha kedan orsamento hamutuk $ 300 I tal miloens, maibe sira bele uza deit ba iha vianjen estranjeirus nian no balun uza para aluga fali sira nian inan nia uma e balun uza osan estado halo fali nia privadu. Tantu, rai Timor ho povu Timor nafatin maran hela deit.
Hare ba problema no prekupasaun hirak nee, tuir Lu OLo, PM Xanana Gusmao tuir lolos la iha konpetensia atu assume pasta hanesan Premeiru Ministru, tanba nee mak Fretilin-ASDT sei uza medida atu ejiji nafatin elisaun antessipada para hatun sira hosi sira nia karago para depois bele hili ema seluk nebee mak iha kompetensia para ukun rai Timor Leste.
Fretilin promete atu kria diak liu dezenvolvimento atu nunee povu bele senti katak sira goja duni folin ukun aan, nebee durante 24 povu sakrifika sira nian vida.
Objetivu inkontru Lu Olo ho Xavier hanesan familia boot nebee hakarak visita malu, tanba hamutuk asina ona akordu plata forma.
“Ami la iha renion ofisial para hola desizaun ruma maibe ami mai hare avo Xavier, nia kondisaun saude e ami mos tur konversa halimar hanesan amigo ho familia,” Lu Olo esplika.
Iha okaziaun nee, Xavier hatutan, inkontru entre nia ho Lu Olo hanesan meus namora para bele manan feto nia fuan.
Iha parte seluk, deputado Natalino dos Santos husi bankada CNRT, konsidera katak deklarasaun nebee muta sai husi Lu Olo, hanesan hanoin nebee mak normal,k nudar partidu opozisaun iha rai nebee deit.
“Termu demokrasia ita bele koalia hotu, maibe hare ba iha realidade ita koko hare tok ba iha mandatu konstituisaun Nee hateten katak governu ida tenki ukun too tinan lima se too iha tinan lima mak la halo buat ida ita bele ona julga sira la iha konpetensia,” Natalino dehan.
Nia hatutan, karik sedu liu atu Lu Olo julga governu AMP tamba iha realidade maske AMP foin ukun iha tinan hira nia laran deit, mas dezemolvimento lao, rezolve kazu IDPs, veteranu simu ona osan, la kleur tan ferik katus sira mos simu ona osan mos, tamba nee mak nia parte sente admira se Lo-Olo hateten governo inkonpetensia karik nia parte hare husi aspektu saida maibe tuir Natalino katak objektivo governo mak atu servi ba povu no rai tamba nee mak AMP hatudo ona dadaun iha realidade.
“Hau senti opinaun sira nee hanesan retorika politika nebee mak baratu, tanba realidade AMP bele ona ajuda Igreja, ONG tamba nee mak ita bele dehan AMP iha konpetensia ba responsabilidade nebee povu tula ba sira nian kabas. Kopmpara ho tempu Fretilin nia ukun, aat liu karik,” Natalino argumenta. w’ly

******



Hasae Bandeira Partido Tenki Iha Dignidade

DILI-Relasiona ho bandeira Fretilin nebee orasdadaun espalha iha Capital Dili tomak hodi hasae iha fat-fatin, nee signifika katak halako valor bandeira partido nia deknidade.
Tuir nia, see lolos bandeira partido ba lider partido ida-idak tenki respeita, tanba bandeira nee laos deit hena tahan ida mas nia iha simbolu nebee ho valor boot tebes, neduni tenki hasae deit iha Sede partido nian.
Bazeia ba hasae bandeira iha fat-fatin , katak Mario nee hanesan buat ida atu provoka malu entre grupo partido seluk , nunee sei la hamosu establidade maibe sei hamosu tan problema.
Iha okazaun nee , nia mos la konkorda ba PNTL sira nebee halo atuasaun hodi baku fali maluk balu nebee hasae bandeira , nee la diak, tanba hahalok ida hanesan nee klaru ke hatun deknidade , maibe see lolos tenki ba koalia ho lider partido nebee kompetenti. Lia hirak nee hatoo husi Deputado Mario Vieges Carascalao Bankada PSD ba STL iha Parlamentu Nasional, Segunda (9/6).
Tanba nee, nia suzere mos ba lider partido nian, liu –liu hanesan maluk lider partido Fretilin nian tenki buka meus oinsa apelu ba militantes sira se e bele hatun tiha bandeira nebee hirak hasae iha fatin arbiru deit, tanba bandeira nee iha deknidade no valor.
Iha fatin hanesan husi mos Deputada Virzinia Amaral Partido CNRT hatete deit katak atributs politiku tenki tau iha fatin, wainhra kampane hotu, tanba hahalok ida hanesan nee hodi hasae bandeira iha fati- fatin nee bele dehan provokasaun boot iha povu rai nee,” nia dehan.
Nemak hanesan Bandeira partido, nee tenki tau iha fatin hanesan Sede Partido, maibe ida nee la temi ba partido Fretilin mas jeral ba partido hot-hotu karik iha hahalok hanesan nee tenki lalais toma medidas, tanba ida hanesan nee laos atu rezolve problema maibe atu hamosu polimika.
Ho ida nee, nia suzere mos ba CNE nebee iha kompetensia see bele hare took ba bandeira sira nebee oras dadaun esplaha ida Dili laran hodi buka meus oinsa halo karta ida fo ba partidos politiku hotu para hatun bandeira sira nee , tanba hahalok ida nee hanesan provokasaun.
Nia propoin, agora nee laos tempu kampane nebee atu hasai bandeira iha fati-fatin, maibe agora tempu oinsa atu hare povu nee nia moris I tempu kampane liu tiha ona io hatene katak buat hotu iha tempu, nebee tempu agora oinsa atu hadia ba povu sira nia moris. “ hau hakarak apelou deit ba lider partido hot-hotu katak, atu hal9o buat ida tenki bazeia ba lei nebee ejisti tiha ona iha rai nee katak, wainbhira remata tempu kampane atributo partidos politiku tenki rai iha fatin , see hanesan bandeira partido so merese deit hasae iha Sede , see naran hasae nee kaleru ke kontra lei”, nia apelu.
Nunee, husi mos Deputado Estanislao Aleixo husi bankada Fretilin informa liu mos katak, see deit mak hakarak atu hasae bandeira iha fati –fatin, nee inisiati va sira nian laos Freti;lin mak haruka sira hasae I ida mos presiza hatene katak nasaun nee demokrasia nebee hot-hotu I ha dereitu hodi iha kompetensia atu halo.
See hakarak atu hatene see mak haruka sira hasae bandeira nee, katak Estanislao diak liu sira nebee hakarak protesta ba ida nee ba husu deretamente ho sira par abele hatene lolos see amak haruak sira hasae ba bandeira nee.
Tuir nia, hasae bandeira la iha lei ida atu bandu la bele hasae bandeira I see mak dehan iha lei ba ida nee , diak liu hatete ba sira ba estuda didiak lai ba lei nee.
Nia tenik, mesmu tempu kampane hatu, maibe ida nee inisiativa sira nian hakarak hasae, nee atu halo nunsa, atu baku ! I meus barak Fretilin halo hodi apelu bei-beik ona hodi la bele iha violensia , neduni orasdadaun komesa iha ona paz, nee laos deit esforsu AMP nian, maibe hot-hotu nian nemak ohin loron la iha tan ona tuda kareta hanesan uluk. mds




Edition: 11 June 2008

Jose Luis: Hau La Gosta Komenta Deklarasaun Lu Olo, Fretilin Halo Marsa ba Paz

DILI-Vice Primeiru Ministru Jose Luis Guterres, kunsidera katak derklarasaun prezidenti Fretilin Francisco Guterres Lu Olo nian, nebee julga governu AMP inkompententi, normal iha sistema demokrasia.

“Deklarasaun Lu Olo nian nee normal iha sistema demokrasia, nebee povu tomak luta durante tinan 24 hodi hetan liberdade, tamba nee mak hau hanesan membru governu, hau la gosta komenta deklarasun nebee mak hasai husi Lu Olo,” Jose Luis Guterres hateten lia hirak nee ba jornalista sira Palacio do Governo, Dili, Tersa (10/6).
Jose Luis hatete, luta ba libertasaun nebee buka durante tinan 24, deve ba ema barak nia leten, nebee hakarak atu iha liberdade ho demokrasia. Nunee sidadun hotu-hotu iha direitu atu espresa nia hanoin nebee mak sira hakarak atu esperesa.
Marsa ba Paz
Iha parte seluk, deputadu Inacio Moreira ba STL iha Parlamentu Nasional hateten, Fretlin hahu ona halo rezustamento ho reinskrisaun ba iha partido nian iha 13 distrito nian laran tomak atu nunee bele hadia diak liu tan sira nia estatutu partidu hodi hein ba compete iha elisaun nebee mak sei mai
Nia hateten tan katak parte rezustamento nee hanesan parte politika ida nebee mak Fretlin halo hodi prepara mos halo marsa da paz nebee sei hetan autorizasaun husi lider politiku Fretlin.
“Asaun marsa ba paz nebee mak ami nia partidu sei halo, ami so hateten deit katak positivamente ami sei halao iha parte Same, Holarua nian iha tempo badak nian laran,” Inacio hateten
Deputadu Cornelio Gamma alias L-7 informa katak informasaun nebee nia hetan husi nia intelezensia pesoál katak foin lalais nee deputadu Inacio Moreira halo inkontru ho xefi suku sira iha Sub Distritu Quelicai, Distritu Baucau hodi fo esklaresimentu kona ba planui marsa ba paz nee hodi atinzi lalais eleisaun antisipada.
L-7 kondena makaas aktu nebee Inacio halo, tanba nia hanesan veteranus lakohi hare tan povu atu terus tan hanesan sai IDPs. Nia konsidera katak meus Fretilin nian nee nudar espansu ida hodi provoka situasaun w’ly




Edition: 11 June 2008
Lori Kareta Luxu Halo Trosa Povu, La Sama Prontu ba Inferno

DILI – Deputadu bankada Fretilin Antoninho Bianco lamenta tebes ba meja Parlamentu Nasional nebee iha tempu badak sei sosa kareta luxu Prado ba deputadu ida-idak.
“Ita sosa kareta luxu hodi halao aktividades fiskaliza iha baze, nee ita atu halo povu nee trosa tan. Ohin loron povu susar ba aihan no sasan baziku folin sae, ita hatudu ita nia kareta luxu ba povu. Nee ita nia moral politika la iha ona,”dehan Bianco liu husi sesaun plenaria PN, Tersa (10/6).
Oras nee dadaun, bankada Fretilin hetan kritika makaas husi povu no eleitor sira, katak moe la iha hakarak goza povu nia osan, maibe la hare povu nia terus. Alende nee mos halo Parlamentu Nasional nudar orgaun soberanu lakon ninia dignidade ba nia povu rasik, tanba goza diak iha povu nia terus leten.
Binaco hatete, deputadu iha PN koalia konaba povu nia moris, maibe realidade agora ba oin, deputadu sira maka goza uluk, maibe la hare povu hein hela bainhira maka sasan baziku nia folin tun.
“Ami lakon ona solidariedade no sensibilidade ba povu iha situasaun nebee susar tebes. Ami taka matan no tilun iha uma fukun nee deskuti ba kareta luxu atu sae,”nia hatete.
Bankada Fretilin nia hanoin , kareta 36 nebee uluk sosa tuir lolos sufsiente ona atu fahe ba komisaun espesializadas permanentes, nunee PN atu halo fiskalizasaun mos lao nafatin. Laiha razaun fundamentu atu halo fiskaliza, deputadu tenki hetan kareta luxu ida-idak.
Alende nee mos sosa kareta luxu nee la tuir tender. Bankada Fretilin konsedera la iha baze legal sosa kareta luxu, nunee mos laiha transparansia.
Iha meza PN Prezidenti PN Fernando La Sama de Araujo iha nia intervensaun hatete, sosa kareta nee laos iha intensaun buat ruma, maibe hodi fasilita deputadu sira wainhira atu ba halo fiskalizasaun iha baze, konaba programa governu nian.
La Sama mos informa katak prosesu sosa kareta nee la tuir tender. Tanba tender nee la tuir sasan folin nebee maka lolos. Tender nee halo gastu osan deit.
“Hau senti la iha dalan no la iha problema atu sosa kareta. Husik ba hau mak responsavel ba sosa kareta. Dalan nee maka ba inferno husik ba hau maka ba mesak. Hau lakoi lori ema ruma. Hau fiar katak sosa kareta nee sei fasilita diak liutan deputadu sira atu halao sira nia knar,” dehan La Sama.
Iha parte seluk Natalino do Santos Nacimento husi bankada CNRT hatete, iha razaun deputadu sira atu hetan kareta. See deputadu sira nebe maka kontra husik ba la lika simu kareta. Ba deputadu sira nebe hakarak simu ba hodi hare ba povu nia moris iha baze.
“Membru governu hetan kareta luxu, nusa maka ami la bele. ami nee maka kontrola governu. ami iha direitu hetan kareta husi estadu,”nia komenta
Iha parte seluk Ana Pessoa husi Bankada Fretilin lamenta tebes ba programa PN atu sosa kareta luxu ba deputadu ida-idak, tanba wainhira deputadu ida remata tiha nia knar politika idepois kareta nee sai privadu. Nee sistema nebee la diak no hahalok nee bele hamosu korupsaun.
“Ita komesa gastu osan ba ita nia privadu deit ona, maibe povu iha baze susar tebes ba sira nia moris,”nia komenta.
Deputadu Jacob Xavier bankada PPT aseita ho sosa kareta luxu ba deputadu idak-idak, tanba deptadu sira maka halo lei iha direitu atu sae kareta luxu hodi kontrola programa governu nian iha baze.
Deputadu Arsenio paixão Bano, bankada Fretilin kunsidera katak deputadu AMP hakarak sae kareta luxu hanesan membru governu, bele dehan halakon degnidade nudar reprezentante povu.
“Hau hakarak hatete deit katak asuntu ida nee sai perkupasaun ema barak nian, liu-liu media, tanba sira senti ho hahalok ida hanesan nee katak boot sira importante liu ba sira nia aan no la hare ba povu nia terus,” Arsenio dehan.
Nia mos lembra fali uluk, nebee komesa parlamentu nee aprova ba klaru ke maluk deputado AMP buat barak mak koalia, liu-liu mak kona ba degnidade nomos koalia kona ba oinsa atu hadia povu nia moris, mas agora saa mak mosu, povu nia terus tau ba kotuk entrese liu ba hadia aan tau ba oin hodi goza kareta Luxu iha povu nia leet. bre/mds
********
AMP Halo Proposta Altera Lei Vitalisia ho Eis Titulares

DILI– Membru Parlamentu Nasional bloku Aliansa Maioria no opozisaun komesa rekolha proponente hodi altera lei pensaun vitalisia no lei eis titulares.
Aderito Hugo da Costa, proponente ida hatete katak, bloku AMP antes kampanha kestiona makaas hanesan mos publiku konaba lei pensaun vitalisia no eis titulares nebee promulga iha governu Fretilin no aprova iha Lezislatura Parlamentu Nasional.
“Lei rua nee kontraversial, tanba fo regalia nebee la refleta kondisaun nasaun no povu. Neduni, AMP depois forma aliansa maioria, halo kedan diskusaun oinsa mak halo alterasaun ba Lei rua nee,” dehan deputadu Hugo ba jornalista sira iha uma fukun PN, Tersa (10/6).
Bloku AMP iha komitmentu atu halo proposta alterasaun nee iha Marsu liu ba, maibe tanba atentadu 11 Fevereiru, draf proposta alterasaun nee foin mak halo. Neduni, hein atu proponente hotu-hotu bele asina tiha para haruka ba meza hodi halo alterasaun.
Tuir nia, jeralmente lei rua nee la refleta situasaun real nebee nasaun nee infrenta, hanesan presu ai-han sae makaas. Regalias nebee halo ba eis titulares nebee mai husi Fretilin, hahu husi eis Primeiru Ministru too iha Sekretariu Estadu, nebee la kaer ona kargu depois eleisaun sira hetan nafatin sira nia salariu 100% hanesan uluk. Hanesan mos ho lei vitalisia, eis deputadu sira hein toba deit iha uma, fulan simu vensimentu 100% hanesan deputadu sira nebee servisu.
Artigu sira nee sai kontraversial iha publiku. Neduni, atu responde ida nee, AMP hamutuk ho partidu opozisaun balu hanesan Partidu Unidade Nasional (PUN) nebee mos sai proponente ba alterasaun lei rua nee.
Titulares sira goza osan estadu nian ‘demais’ liu, nia fo ezemplu eis Primeiru Ministru, eis Prezidenti Parlamentu no eis Ministru sira iha direitu hetan kareta, edifisiu ofisial no uma ida ba pessoal.
“Nia eis tiha ona. Eis nee hanesan povu bai-bain, neduni nia bele uza uma nebee nia hetan hodi halo eskritoriu, la presiza tanba fatin bar-barak,” katak deputadu Hugo.
Nia hatutan, “Deputadu hot-hotu sensitive ho kondisaun real nebee ita iha aumenta tan situasaun krizi nebee ai-han folin buat sira nee hotu. Hau hanoin maioria bankada sei apoia altersaun lei nee.”
Antes nee, vice Prezidenti Parlamentu Nasional Maria Paixão hatete, pensaun vitalisia ba eis membru PN nee merese duni, tanba sira mak halo konstituisaun no sira mak primeiru deputadu nebee halo lei barak iha PN primeiru lezislativa.
Tuir Paixao, iha buat balu nebee tenki kurizi, hanesan asistensia medika, vensimentu kuandu membru PN nain sae sira nain mos sae no buat barak nebee presija haree fila fali. Haree mos ba deputadu nebee efetivu mak bele hetan regalias ida nee no deputadu nebee la efetivu la bele hetan regalias maximu.
Atu halo revizaun ba lei pensaun vitalisia laos komisaun A mak halo, mas tuir prosedimentu normal, deputadu nain sanolu (10) mak bele hadia fali lei nee hodi submete ba meza para meza hatuun ba komisaun.
Tuir deputada Maria, pensaun vitalisia nee la fo impaktu tanba deputadu sira sei la ba paga tiha pensaun nee hotu. Tanba nee direitu ema nian atu hetan pensaun. Tuir nasaun barak nian nebee membru PN sira halo peskiza hatudu katak pensaun nee iha, maibe sira bele simu deit metade husi vensimentu. Neduni, bainhira deputadu sira kuandu simu US $ 450,00, eis deputadu sira bele simu deit metade, la bele hetan kompletu. dd
*******


ASDT Ijiji Black List Kompanha Malandru, Oscar Lima “Tensaun Sae”

DILI-Deputado Parlamentu Nasional husi bankada ASDT Jose Manuel Carascalao hateten, kompainha nebee la iha responsabilidade ba iha sira nia projektu hodi hamate serkulasaun povu nian iha terenu, diak liu parte governu fo Black List tamba sira la fo koalidade diak.
“Imposivel, tinan-tinan governu aloka orsamento ba iha estrada nebee hanesan tamba iha fatin seluk mos ema sei presiza governu nia tulun. Tantu, kompainha nebee la iha komitmentu atu hadia kondisaun estrada nebeeb diak, parte governu fo Black List, atu nunee la bele hetan projektu iha Timor laran,” Jose Manuel Carascalao, hateten lia hirak nee ba jornalista sira iha PN, Tersa (10/6).
Nia hatete, kondisaun estrada iha parte Manatutu ba iha Laklubar, nebee mak komapinha Gunung Kijang, manan tender hodi halo estrada refere la fo koalidade diak ba povu, maibe iha nia orsamento boot.
Carrascalao admira tanbasa mak akontese hanesan nee ba iha parte estrada nebe mak nia kestiona ou tamba parte governu liu husi obras publiku mak halo fiskalizsaun makas hodi nunee mak kompainha sira nee halo sasan tuir sira nia hakarak hodi haluha tiha iha katak hahalok sira nee povu iha zona refere mak sai prejudikadu ba sira nia aktu servisu nebee la iha kualidade.
Nia espelika tan, maske estrada refere hetan ona rehabilitasaun, maibe kondisaun la fo satisfas ba povu atu goza.
Iha parte seluk xefi kompainha Gunung Kijang Oscar Lima ba STL iha nia serviso fatin, Komoro hateten, nia parte sente tensaun tebes ba estetmentu deputado Jose M. Carascalao nian nee.
Oscar dehan, tuir lolos deputadu sira husu ba iha Obras Publiku mak bele justifika kompainha nia eru nebee mak nia halo iha fatin serviso nia hanesan ejiji koalidade no responsabilidade.
“Ba Estrada hirak nee ami sei iha masa pemiliharaaan nebee mak ho nia objektivu atu ba hadia fila fali iha tinan ida nia laran ho grantia 10%, se halo ona fiskalizasaun katak kondisaun estrada nee la diak, tamba nee hau respeitu tebes opinaun nebee mak hasai husi deputado sira nebee mak tur iha parlamentu lori povu nia aspirasaun, maibe hau so la konkorda mak hanesan hasai liafuan black List,” Oscar Lima deklara.
Nia mos hateten tan katak nia so hatene deit serviso nebee mak sira halo iha parte Manatutu ho Laklubar, ho distansia estrada kilómetru 8-10, maibe iha parte seluk laos nia responsabilidade tamba nee mak nia argumenta katak kazu refere laos tamba serviso mak la ho la iha responsabilidade, maibe tanba problema natureza hanesan udan nebee mak tau makas tebes iha tinan ida nee nia laran tamba nee mak tuir lolos la divia temi Black List, tamba nee hanesan defamasaun ida ba iha parte kompainha nia kreabilidade
Nia hateten tan katak atu julga kompainha ida ho liafuan Black List normalmente tenki liu husi faze ida hanesan parte Obras Publiko, tenki tun ba hare diretamente mak bele julga kompainha ho lia fuan Black List.
“Hau hanesan ema Timor oan hau defende hau nian konsensia katak hau sei la halo buat ida nebee mak kontra hau nian konsensia, tamba hau serviuo para manan osan maibe hau sempre defende konsensia ida katak rai Timor nee hau nian no hau sei halo diak ba iha hau nia rain,” nia aumenta tan
Tekniko Kompainha Gunung Kijang, Frederico, hateten, prosesu atinji projektu nebee kestoina husi deputado Jose Manuel Carascalao, parte Gunung Kijang halo ramata ho 100%, tuir estandar nebee mak governu hasai.
“Materiais nebee mak ami uza ba iha laboratorium nasional para tes e ami lampirkan hotu envois plemen, maibe ami mos konsidera katak iha failanso nebee mak akontese duni, maibe ba failanso sira nee ita tenki hare tuir hanesan rai orijin nee diak atu simu todan nebee mak liu husi nia kapasidade, e Segundo mak hanesan tuir lolos tenki fo penbebanan Estrada hare husi merek kareta saida mak bele liu iha Estrada ferefe nia leten,” hateten Frederiko
Nia hateten tan, se rai orijin mak la diak nee responsabilidade Obras Publiku ho Konsultan, laos kompainha tamba sira mak fo disaing estruktura ba iha kompainha.
Nia suzere ba parte Obras Publiku ho Konsultan katak se rai orijin mak la diak, nia solusaun la bele fo disaing nebee mak hanesan hotu ba iha konstrusaun estrada tomak nebee mak iha Timor laran maibe tenki fo disaing tuir nia iklima ba iha Estrada nebee mak atu hadia
Nia mos hateten, lolos governu ezekuta orsamentu tuir nia tempu, hanesan tempu rai maran ho tempu udan para bele fasilita servisu kompainha nian, tanba efeitu husi tempo nee mak dala barak liu rejulta estrada nakfera iha fatin balun. w’ly

Sem comentários: