quarta-feira, 14 de maio de 2008

PR Horta: Hau La Iha Rajaun Atu La Apoiu AMP

Edition: 14 May 2008

DILI-Prezidente Republika, Jose Ramos Horta, sei la iha rajaun ida atu la apoiu governu AMP nebee Lidera husi Primieru Ministru (PM) Xanana Gusmao, tamba governu nee moris no hakiak husi Krize. “Hau la iha rajaun para la apoia governasaun AMP, nebee mak lidera husi PM Xanana, tamba ita atu hakarak halo avaliasaun ba governasaun ida, kuandu governu nee minimu lao ona iha tinan ida nia laran, satan governu AMP moris bainhira Timor Leste infrenta krizi boot iha 2006-2007,” Horta hateten ba jornalista sira hafoin inkontru altu nivel iha Rezidensia Prezidensial, Farol, Dili, Tersa (13/05).
Nudar Xefi Estadu, Horta husu kumprendsaun ba politiku nain hotu, inklui povu atu halo avaliasaun ba Presidente Republika nia servisu, governu nia servisu ho deputadu sira nia servisu, tenki fo tempu oituan ba sira, tamba tenki hatene mos katak nasaun ho governu ida nee foin sai husi krizi 2006.
Responde kona ba aliasan ASDT-Fretilin nian, Horta hatete, nee dereitu fundamental Presidente partidu ASDT nian atu halo aliansa ho ema nebee mak nia hakarak, maibe nia rasik mak bele hatene oportunidade atu muda amizade.
“Hau nia dereitu atu halo komenta mak halo apelo ba sira la bele ataka malu naruk demais, maibe sukat didiak sira nia linguanzen tamba povu nee sei trauma nafatin ba krizi nebee mak ita nian nasaun hasoru,” Horta hateten.
Horta hatutan, dala ruma husi lia fuan mak provoka krizi mosu, nebee nia impaktu halo povu tauk no paniku.
Nee duni hanesan lider politiku iha nasaun Timor Leste, tenki hatudu maturidade no sukat ida-idak nia liafuan koando atu koalia.
Nia dehan, Fretilin iha dereitu buka halo aliansa hanesan uluk iha Agustu 2006 liu ba. Momentu nebaa, katak Horta, Fretilin konsege halo kedan koligasaun no grantia iha parlamentu, tantu uluk kedas hili Fretilin ba governo tuir konstituisaun, maibe tamba partidu Fretilin mesak la konsege governa mak hili AMP atu governa.
“Iha tempo nebee ASDT, PD, PSD, UNDERTIM, PUN la kohi servisu hamutuk ho Fretilin no Fretilin mesak mesak la grante maioria nebee mak bele funsiona iha parlamentu, tamba nee mak hau hili AMP, maibe iha fulan hirak nee nia laran mak Fretilin konsege namora fila fali partidu ASDT, PSD, PD no seluk tan iha AMP nia laran, nee hanesan realidade ida nebee mak hau Presidente Republika la bele kritika,” Horta hateten
Nia mos salienta liu tan katak nia sei prontu atu akompainha prosesu nee tomak ho neutralidade no la kohi halo kritika ba partidu Fretilin para halo lobi ho partidu sira seluk, maibe la bele soe lia fuan kroat demais ba malu, tamba PM Xanana, ema ida que ida sensibilidade.
“Mari Alkateri, Francisco Xavier do Amaral, ida-idak iha sentimentu hanesan ema. Nunee kuandu kritika demais hanesan kritika sira nee la justu, sei mosu hirus no nia impaktu mak devisil liu halo kolaborasaun.”
“Hanesan Xefi Estadu, hau sei iha konfiansa ba PM Xanana. Kuandu hau la iha karik konfiansa ba nia, mak hau sei hateten sai maibe agora hau respeita nia nafatin tamba nia ema ida ita keta haluha, hanesan uluk nasaun nee la iha lideransa, rejistensia mohu tiha nia mak dada dalan ba nasaun nee tamba nee hau konsidera nia hanesan heroi ida nasional tamba nee hau iha konfiansa ba nia,” Horta afirma. w’ly

1 comentário:

Anónimo disse...

Eleisaun Antisipada ka Ambizaun Kadeira
Maske Prezidenti Republika nudar xefi estadu seidauk fo lampu azul hodi halao eleisaun antesipada, partidu Fretilin prepara tiha ona hodi hasoru posibilidade hirak nee se karik akontese.

Fretilin hanesan Partidu opozisaun, demand eleisaun antisipada hanesan manuver politika hodi halo presaun ba governu aktual, embora espasu ka peluang hodi halo elesaun antisipada nee rasik laiha. Basaa faktus governu nebee lidera husi Primeiru Ministru Kay Rala Xanana Gusmao sei lao normal i nunee mos instituisaun estadu nian sei funsiona ho diak.
Sera ho situasaun sira hanesan nee merese atu halao eleisaun antisipada. Nee publiku sei tau iha kestaun, i publiku sei nota momos katak demand Fretilin nian konaba eleisaun antisipada, laos tanba interese povu nasaun nee nia diak, maibe interese kadeira no ukun. Ho nunee povu sei lakon tan fiar ba partidu historiku nee, tanba lideransa partidu nee uza meius hotu hodi hadau malu ukun i nunka preokupa ho susar no terus nebee povu infrenta oras nee.
Demand Fretilin nian indika katak lideransa partidu nee talves lakon tiha ona pasiensia hodi hein oportunidade bainhira povu nee fo fiar ba sira hodi ukun.
Rezultadu eleisaun liu ba lolos hanesan sasukat ida ba sira hodi tetu sira nia forsa, sera Fretilin agora iha ona forsa naton atu kompete iha eleisaun jeral. Ou demand nee hanesan gertakan sambal ba AMP. Se hanesan gertakan sambal, nee normal, tanba nee servisu opozisaun nian, mas se nekad hakarak eleisaun, duvidas tebes ho rezultadu ikus.
Fretilin sertesa iha seribu satu macam jurus hodi hasoru AMP iha eleisaun, mas haree ba situasaun real, sera Fretilin iha ona jurus pamungkas ruma hodi halakon CNRT ho nia aliadu sira iha eleisaun. Ami hanoin nee defisil tebes, tanba seidauk iha kanek ruma nebee sai razaun ba Fretilin hodi kura, se ema isin diak hela maka doutor hakarak kurtigu, nee ema dehan doutor nee bulak ou ambiozu.
Tempu no portunidade sei barak, no espasu ba Fretilin hodi ukun sei iha, importante maka prepara aan didiak, mas keta ansi, tanba konstituisaun rasik la permiti nee, se obriga deit nee sei senjata pamungkas ba CNRT ho nia aliadu sira hodi halakon Fretilin iha eleisaun. Ita hein