quinta-feira, 17 de abril de 2008

Igreja de Ermera espera rendição do Tenente Salsinha dentro de alguns dias

O processo de rendição de Gastão Salsinha tem estado a ser mediado pela Igreja do distrito de Ermera, onde os párocos aguardam com expectativa a entrega do tenente e dos seus colaboradores. Num contacto feito esta manhã pelo jornalista Luís Nascimento, o pároco de Gleno revelou que espera que os militares se entreguem no espaço de uma semana.

4 comentários:

Anónimo disse...

Edition: 17 April 2008
Populasaun Haksolok PR Horta Fila
DILI-Populasaun Timor Leste senti haksolok bainhira Prezidenti Republika (PR) Jose Ramos Horta, fila mai retoma nia kargu hodi servi fali nasaun ho povu nee.Kinta (17/4), tuku 8.00 Otl, PR Horta too iha Aero¬portu Internasional Prezi¬denti Nicolao Lobato, Komo¬ro, Dili, hafoin fulan rua ho balun halao tratamentu saude iha Darwin-Australia.
PR Horta hetan tiru husi grupu rebeldes matebian Alfredo Alves Reinado iha nia rezidensia, Meti-Aut, Dili, 11 Fevereiru liu ba.
Dekanu Fakuldade Sien¬sia Politika (FASPOL) Uni¬ver¬sidade Nasional Timor Lorosae (UNTL), Jose Magno hatete, ho kbiit tomak nebee PR Horta iha hodi fila mai Timor, hanesan pasu positive hodi fo lisaun boot ba mundu.
“PR Horta fila hikas mai Timor, hatudu katak Timor oan iha matoridade duni, mesmu ita nia rai hetan tentesaun oin-oin, maibe ita nia lider sira sei iha maturalidade hodi kria fali estabilidade, paz no hakmatek,” haktuir Magno ba STL iha nia servisu fatin, Kaikoli, Dili, Kuarta (16/4).
Parte seluk, Francisco Martins da Silva, estudante Faspol UNTL hatete, povu Timor presiza tebes lider moderadu hanesan PR Horta. Nunee, hanesan estudante senti ksolok boot ho prezensa PR Horta nian.
Nia senti katak PR Horta mak bele resolve problema nebee nasaun infrenta, tanba figura PR Horta iha sentidu nasionalismu no patriotismu nebee boot.
“Ami fiar katak kuandu ita nia Presidenti too ona mai, sedu ou tarde maun boot Gastao Salsinha mos sei intrega aan. Nunee, bele lori lalais solusaun ba probmea nebee nasaun nee infrenta,” Francisco dehan.
Iha fatin hanesan, Maria de Jesus populasaun nebee mak halao nia knar hanesan
vendadores hatete, nudar povu kiik no mizeri senti kontenti rona PR Horta bele fila ona mai Timor. Ho ida nee, PR Horta bele resolve lalais problema nebee mak lori terus naruk mai povu Timor.
Seguransa Tenki Forti Liu tan
Populasaun balun suzere ba autoridade siguransa (PNTL ho F-FDTL) atu hametin liu tan siguransa ba PR Horta.
Armando Aleixo, nudar sidadaun hatete, nia senti haksolok wainhira xefe esta¬du fila hikas mai iha nasaun doben nee hodi retoma hikas nia responsabilidade nebee povu tula hela ba nia leten.
Esperansa hanesan hatoo mos husi sidadaun estranjeiru. Tonino Chang, emprezariu Xina hatete, maske nia laos sidadaun Timor, maibe senti haksolok wainhira PR Horta fila mai Timor.
Chang tristi tebes ho hahalok rebeldes nian nebee koko hakarak oho figura demokratiku hanesan PR Horta.
Chang hatete, PNTL ho FDTL tenki halo kontrola¬saun wainhira halao segu¬ransa iha fatin nebee deit.
Responde ba preoku¬pasaun populasaun nian nee, Komandante PNTL Distritu Dili, Inspektur Pedro Belo hatete, seguransa nebe mak oras nee PNTL ho FDTL prepara hodi hasoru xefe estadu nee monta metin ona.
Luis Ramos, mesre husi Eskola Sekundaria 05 Mei hatete, nia kontinti boot rona PR horta fila, li-liu kondisaun saude PR Horta nian nebee komesa rekopera hikas fali ona.
Cesaria, estudante St. Petrus ho Filomena, profe¬sora Eskola Pre Sikundaria VI haktuir, sira senti kontneti ho prezensa PR Horta nian.
PN Fo Bemvindu
Esperansa hanesan mos hatoo husi reprezentante iha Parlamentu Nasional. Maio¬ria membru PN hatoo sira nia bemvindu kmanek ba PR Horta fila hikas mai TL hodi halao hikas nia knar nebee povu tau fiar hela ba nia kabas leten.
Deputadu Fernando Gusmao hatete, atentadu 11 Fevereiru nudar lisaun boot ida ba povu ho lideransa sira hodi hadok aan no hakribit kualker hahalok violensia.
Inacio Freitas, membru PN Bankada Fretilin haktuir, PR Horta fila hikas mai Timor hanesan grasa Nai Maromak Nian nebee konsege salva PR Horta nia vida husi atentadu 11 Fevereiru.
Nia dehan, povu rai nee hein para oinsa PR Horta bele asumi fali kargu hanesan Prezendente Republika De¬mok¬ratika Timor Leste hodi dezenvolve hikas nasaun nee.
Lia fuan hanesan hatoo mos husi Francisco Miranda Branco (Fretilin) ho Jose Manuel Carrascalao (ASD). Sira fo bemvindu ba PR Horta hodi bele retoma hikas nia knar.
Deputadu rua nee hatete, PR Horta hanesan lider nebee fiar makaas ba povu no iha vontade boot servisu ba nasaun ho povu ida nee. Jose apela ba nia militante ho simpatizantes hotu atu hak¬ma¬n aan ba simu PR Horta iha Aeroportu.
En¬tertantu, refujadus hirak nebee durante nee hela iha area rezidensia PR Horta nian, oras nee muda sai ona ba iha merkadu Bekora atu bele fasilita diak liu tan hela fatin PR Horta nian. Domingas Pereira, nudar refujiadus hatete, sira muda sia husi rezidensia PR Horta lao obriga husi ema ruma, maibe rona instrusaun hosi governu. mj1/mik/lia/mds/pri

Anónimo disse...

Edition: 17 April 2008
Salsinha Husu Hapara Operasaun,
DILI – Grupo rebeldes Gastao Salsinha nebee sei fuik iha ailaran, Sesta (11/4), haruka karta ba estadu hodi husu hapara operasaun no simu hotu Petisionairu tama iha militar, maibe PR Interinu La Sama dehan kriminozu la iha direitu atu manda estadu tuir sira nian gostu.“Ema kriminozu la iha direitu atu manda no estadu halo tuir sira vontade, opera¬saun sei lao nafatin ho objetivu ida deit kaer Salsinha hodi lori ba Tribunal,” deklara PR Interinu Fernando La Sama de Araujo ba Jornalista, Kuarta (16/4) iha Palasiu Xinzas Caikoli Dili.
Tuir La Saama karta Salsinha nian nebee hakerek ho liman iha tahan rua no hakarek ho lian Portuguesa nee deriji ba estadu, hanesan Prezidenti Republuka, Pri¬meiru Minsitru, Parlamentu Nasional no Tribunal Rekur¬su. Karta nee mos haruka ba Emabaixador Estadu Unidus Amerikia iha TL, Hans Klemm no ONU.
PR Interino La Sama la responde karta nee tanba la rasional. La Sama hatete, Salsinha, ema nebee res¬ponsabilidade ba kazu asaltu iha Balibar ba Primeiru Mi¬nis¬tru Xanana Gusmao. Tan¬ba nee, La Sama dehan tenik, tuir lolos Salsinha mai hamu¬tuk ho nia kolega sira iha Aitarak-Laran, maibe halo fali asaltu ba PM Xanana iha Balibar, 11 Fevereiru, nunee Salsinha nia dalan mak ba hatan iha justisa.
Tuir La Sama, karta nebee haruka mai nee ho lingua Portuguesa nebee diak. Ho ida nee, La Sama deskonfia iha ema ruma mak halo karta nee depois haruka Salsinha asina.
“Hau estuda lingua Portu¬guesa, hau nia hakerek ladun furak kompara ho Salsinha nian. Parese Salsinha durante nee estuda makaas ba lingua Posrtugues,”dehan Lasama.
See Salsinha mai entrega aan, katak La Sama, ohin kedas operasaun hapara no dada forsa mai iha sira nia fatin. Maibe Salsinha dehan, hapara opersaun depois lori grupo ho armas lemo-lemo iha povu nia let, ho nunee opera¬saun kontinua nafatin, too grupo rebeldes sira entrega aan hotu.
La Sama hatutan, karta nee la iha nia kontidu hodi rezolve problema. La Sama mos konsidera katak ema nebee fo suporta ba Salsinha sei klasifika hanesan halo krime kontra estadu no hakarak destroe nasaun.
Amnestia Laos ba Salsinha Deit
Iha parte seluk, Dekanu Fakuldade Sosial Politika (FASPOL) husi Universidade Nasional Timor Leste, Jose Magno hatete, atu fo amnestia ba prezionairus ruma tenki tetu mos ba aspeitu politika sosiais, justisa no siguransa.
Kazu Salsinha nian, Magno esplika, koresponde ho aspeitu militar. La signifika, uniku tenki fo amnestia antes ou depois Gastao Salsinha tun mai, tanba prosedimnetu atu bele fo amnestia, konstitui¬saun mos hakerek katak prezidente loron ruma sei bele fo amnestia tuir ejuizens no tuir regras nebee konsagra ona iha ita nia konstituisaun, agora situasaun ida agora nee situasaun ida nebee nebee kahur entre politika, sigu¬ransa i justisa iha buat oin tolu. Agora kazu Gastaun Salsinha nia nee puru kazu siguransa military depois Gastaun Sal¬sinha nia problema rela¬sionadu ho kazu dignidade estadu ida nee nian.
“Hau nia hare parlamentu desidi atu la fo amnestia nee perspektiva tuir reprejen¬tante povu nia nebee mak legal, maibe la signifika katak dalan nee tanba ida nee orsida hakat fali ba justisa nebe mak hakarak ou lakohi tribunal mak sei deside,” nia hatete.
Iha fatin hanesan Estu¬dante Faspol UNTL, Fran¬sisco Martins da Silva haktuir, amnestia nebee mak Prezi¬dente la fo ba Gastaun Sal¬sinha ho nia grupu, iha razaun tanba hare ba atentadu 11 Fevereiru nebee fo impaktu boot tebes estabilidade na¬saun nian. bre/lia

Anónimo disse...

Edition: 17 April 2008
PR Horta Fila,
DILI—Primieru Ministru (PM) Xanana Gusmao fo toleransia ba funsionariu publiku, Kinta (17/4), husi tuku 8.00 too 10.30 Otl, atu bele ba asisti Prezidenti Republika (PR) Jose Ramos Horta fila husi Darwin-Australia. PR Horta kuaze fulan rua resin halao tratamentu saude iha Darwin-Australia, hafoin hetan tiru husi grupu rebeldes matebian Major Alfredo Alves Reinado iha nia rezi¬densia, Meti-Aut, Dili, 11 Fevereiru liu ba.
Konselhu Ministru , Kuarta (16/4), liu husi despai¬xu PM Xanana hodi fo toleransia ba funsionariu no ajenti sira hotu husi ministeriu ka servisu nebee dependenti sira, nunee mos institutu nebee halo parte iha administrasaun indirekta estadu nian.
Komunikadu imprensa nebee STL simu husi gabineti Konselhu Ministru haktuir, PR Horta fila hikas nee hanesan satisfasaun ba povu Timor, nebee hakarak tebes atu manifesta ninia haksolok ba nia rekoperasaun isin diak.
Iha parte seluk, Ministru Estatal, Arcanjelo Leite husu ba povu tomak, li-liu popu¬lasaun Dili atu hotu-hotu tau konsensia ho laran kman, ksolok no hatudu solidari¬dade nafatin ba PR Horta.
“Ami apelu ba komu¬nidade tomak atu tau kon¬sensia ho laran Kaman no kso¬lok hodi hein ita nia Prezidente Republika hodi hatudu nafatin solidaridade ba maun boot Xefi Estadu RDTL nian,” Arcangelo dehan tenik.
Nia husu ba komunidade hotu atu bele ho disiplina, katak la bele tama liu ba Aero¬portu laran no kumpri ba regras nebee maka protokolu no ajensia siguransa sira sei organija.
“Ba funsionariu publiku sira, Konselhu Ministru hasai ona komunikadu, katak ohin, hahu tuku 8.00-10.00 Otl, toleransi de pontu, siknifika katak hotu-hotu tenki ba iha seremonia atu simu ita nia PR Horta, maibe hakarak hate¬ten mos katak nee laos feriadu. Tuku 14.00 Otl,. Hotu-hotu tenki fila ba idak-idak nia kantor hodi kontinua dever servisu,” Arcangelo dehan.
Tuir agenda nebee diariu nee hetan katak tuku 8:00 Otl, PR Horta too husi Darwin-Australia. Tuku 8.30 Otl, konferensia imprensa iha Aeroportu Komoro, tuku 10:10-10:15, PR Horta halo intervensaun iha Parlamento Nasional no tuku 10:30 Otl, halao vizita ba nia rezidensia iha Meti-Aut, Dili. Tuir ajenda katak iha Domingu (20/4), tuku 7.30 Otl, PR Horta sei partisipa misa agradese¬mentu iha Igreja Katadral Dili.
Adminitrasaun PR Horta Muda ba Farol
Tuir planu, PR Horta mai TL hodi halao knar sei la ba Palacio da Cinzas, Kaikoli. Maibe, governu prepara fatin iha Farol, uma nebee uluk Mario Carasccalao hela ba.
Iha edifisu foun nee, PR Horta sei lori deit maka protoklu, Xefi Gabinete ho Media Oficer. Funsionairu barak maka sei hela iha Kaikoli. sel/pri/bre

Anónimo disse...

Rende ona