sábado, 15 de março de 2008

Voltaremos depois da Pascoa

Estimados leitores, estamos de licensa ate depois da Pascoa.

Pascoa hotu maka ami sei fila fali.


Pascoa Feliz a todos
Manufahi-Timor Leste

9 comentários:

Anónimo disse...

Edition: 14 March 2008
Petisionariu iha Posibilidade Fila ba F-FDTL
DILI – Membru petisionariu nebee durante tinan rua ona abandona kuartel jeral F-FDT, iha posibilidade boot atu fila ba forsa, tanba bocoran Questionariu nebee atu fo membru petisionariu sira priense fo oportunidade boot atu sira fila ba vida forsa.

Questionariu nee mos iha perguntas balu nebee hatete katak, Tinan rua ona abandona kuartel jeral, maibe tanba saida mak hakarak fila?. Nunee, porta voz petisionariu ‘foun’ hatete katak, membru petisionariu iha posibilidade fila ba vida forsa, maibe laos hotu-hotu.

“Iha vantazen, maibe laos 673 membru petisionariu hotu. Tanba, nia prosesu individual la hanesan,” dehan Major Agusto de Araujo ‘Tara’ hafoin hasoru malu ho Primeiru Ministru XananaGusmao iha Palacio Governu, Kinta (13/3).

Iha inkontru nee, Major Tara hatete, Primeiru Ministru esplika konaba questionariu nebee prepara hela atu priense. Tuir nia, questionariu nee diak, tanba ida-idak bele esplika tuir nia hanoin durante prosesu tinan rua nia laran.

Membru nebee abandona kuartel iha tinan rua liu ba bele esplika tanba saida mak nia sai nomos tanba sa mak buat nee mosu petisaun iha kuartel laran. Tuir nia, hahu Segunda (17/3), membru petisionariu sira priense ona questionariu nebee governu prepara.

Antes nee, Primeiru Ministru Xanana Gusmão hatete ona katak membru petisionariu sira sei la fila hikas ba vida forsa F-FDTL. Tanba, tinan rua ona husik kuartel jeral difisil atu reintegra fali ba forsa. Maibe, membru petisionariu sira iha posibilidade atu fila ba forsa, bainhira tuir rekrutamentu foun ba forsa F-FDTL nian.

Nunee, husi parte petisionariu nian, rekomenda ba governu atu bele hasai solusaun ida nebee fo vantazen diak ba ema hotu. Husi parte petisionariu nomos governu bele simu, atu nunee, povu nasaun nee bele tuur hakmatek.

Sinal ba dala uluk iha krize aktual nee, mosu ho grupu ida nebee hanaran petisionariu sira no mos maneira subsekuente nebee F-FDTL buka atu haree ba alegasaun diskriminasaun iha F-FDTL nian laran. Petisaun ida ho data 9 Janeiru 2006 nebee ofisial no soldadu F-FDTL nain 159 assina, alega katak administrasaun ladun diak no iha diskriminasaun iha F-FDTL nia laran. Petisionariu sira nee mai husi unidade besik hotu-hotu forsa defesa nian. Petisaun nebee hakerek ba Prezidente Gusmão no kopia ba Xefe Estadu Maior Forsa Defesa nian no Ministru Defesa, Prezidente simu iha loron 11 Janeiru 2006.

Too loron 1 Febreiru, petisionariu sira seidauk simu resposta. Iha loron 3 Febreiru, petisionariu sira sai husi sira nian baraka, husik hela sira nia kilat. Sira halibur malu iha Dili, no husu sorumutu ida ho Prezidente iha loron 7 Febreiru 2006.

Iha loron 8 Febreiru 2006, petisionariu nain 418 halo marxa iha Palacio das Cinzas. Brigadeiru Taur Matan Ruak rekuza pedidu Prezidente Gusmão nian atu atende marxa nee, no haruka fali Chefe Estadu Maior, Koronel Lere Anan Timor ba. Prezidente konvida Ministru Defesa hodi tuir no nia atende parada nee. Prezidente Gusmão haruka petisionariu sira fila fali ba Sentru Formasaun F-FDTL nian iha Metinaro, no atu partisipa iha Komisaun Investigasaun ida, nebee sei haree kona ba alegasaun sira nebee hatoo iha petisaun.

Iha loron 10 Fevereiru 2006 Komisaun mos harii, forma husi ofisial F-FDTL sira no Membru Parlamentu nain rua. Komisaun halao ninian aktividade sira husi loron 12 too 17 Fevereiru 2006. Komisaun nee falla atu rezolve problema sira nebee iha entre petisionariu sira no komandu F-FDTL nian. Iha loron 17 Fevereiru 2006 petisionariu sira husik sira nian barraka depois de hetan autorizasaun ba folga. Sira deside atu la fila tan.

Iha fulan Marsu nia klaran, Brigadeiru Jeneral Ruak foi sai demisaun soldadu nain 594, hahu husi loron 1 fulan Marsu 2006. Ema maizemenus 200 husi grupu nebee hetan demisaun maka laos petisionariu, maibe ofisial no ema nebee kaer pozisaun sira seluk nebee falta servisu beibeik la ho autorizasaun iha fulan no tinan antes tama ba fulan Marsu 2006.

Husi loron 25 no 31 Marsu, disturbiu oin-oin iha Dili, asume dinamiku ida lorosae kontra loromonu, Maski joven sira husi rejiaun rua nee envolve iha kestaun petisionariu nee. Iha loron 3 fulan Abril, petisionariu sira muda ba fatin ida iha Taci Tolu, bolu Karantina. Iha loron 17 fulan Abril, petisionariu sira hahu halo preparasaun atu halo protestu durante loron lima nian laran.

Oferese US$ 100.950 ba Familia

Governu liu husi reuniaun Konselhu Ministru desidi ona atu fo subsidiu osan US$ 150 ba kada familia membru petisionariu sira nebee konsentra hamutuk ona iha fatin akontanamentu Aitarak-laran. Husi total petisionariu 673 nebee oras nee konsentra ona iha Aitarak-Laran, kalkulu orsamentu nebee sei hasai hamutuk US$ 100.950.

“Konselhu Ministru aprova tiha ona rezolusaun governu nian hodi fo subsidiu ho osan hamutuk US$ 150,00 ba familia ida-idak petisionariu sira nian, nebee mak konsentradu iha Aitarak-Laran, atu hodi garante sira nia moris lor-loron nian,” dehan Sekretariadu Konselhu Ministru, Kinta (13/3).

Nia hatutan, subsidiu nee fo, tanba agora dadaun petisionariu sira konsentra hotu ona tuir pedidu governu nian nebee, hanesan iha balu husik tiha ona sira nia empregu, nunee mak imposivel atu sustenta sira nian familia.

Ministeriu solidaridade social, liu husi sekretariu Estadu asistensia social no dezastre naturais, iha koordenasaun ho asesoria sosiedade sivil Primeiru Ministru nian, sei promulga ajuda nebee presiza atu hodi distritbui apoiu humanitariu nee.

Nunee, hafoin hasoru malu ho Primeiru Ministru porta voz petisionariu ‘foun’ Major Agusto de Araujo ‘Tara’ hatete, ajudu nee laos subsidiu, tanba tuir lolos atu simu ajuda humanitarian hanesan fos no Super mie, maibe tanba iha problema ho trasporte nomos iha impaktu makaas neduni, ajuda ‘nakfilak’ ba osan.

Ajuda nebee fo familia petisionariu sei simu dala ida deit hodi bele ajuda prosesu petisionariu nian lao ba oin. Tuir informasaun ikus liu, membru petisinariu nebee mak oras nee dadaun konsentra hamutuk ona iha fatin akontanamentu Aitarak-Laran hamutuk ema nain 673 pesoas. dd

Anónimo disse...

Edition: 14 March 2008
Longuinhos Fo Pose ba Luis Landim
DILI- Atu suporta hodi dezenvolve kazu tama iha Ministeriu Publiku, Konseilu Superior Ministeriu Publiku liu husi Prokurador Jeral Republika, Longuinhos Monteiro, Kinta (13/3) fo pose ba Prokurador Internasional, Luis Jose Tavares Landim hodi troka prokurador Bernardo Fernandes nebee ninia mandatu remata tiha ona.

Prosesu cerimonia simples fo pose ba Prokurador Internasional husi nasaun Cavo-Verde, nebee halao iha aula Prokuradoria Jeral, Kaikoli asisti mos prokurador nasional, internasional balu, reprezentante Juiz nomos Direitor Defensoria Publiku, Sergio Hornay.

Antes fo pose, Prokurador Longuinhos hatete katak ho tomada pose nee nudar pasu importante ida, tanba ONU marka ona ninia opoiu ida. Ho nunee mak, Prokurador Landim oras nee iha Timor no sei servisu iha Ministeriu Publiku hodi suporta ba dezenvolve kazu KII (Komisaun Inkeritu Internasional) iha tinan 2006.

“Hau senti haksolok ho prezensa husi Prokurador Landim nebee ONU haruka hodi fo suporta iha Ministeriu Publiku, mesmu ke atraza uituan tanba kazu nee akontese iha tinan 2 kotuk nee, maibe ho prezensa Landim bele mos hamenus problema kazu,” hatete Longuinhos.

Hafoin loke cerimonia tomada pose nee, Longuinhos mos ghalo kedas tomada pode nebee lee kedan husi Prokurador Luis Landim nee hatete katak nia komesa halao servisu iha Ministeriu Publiku tanba hetan pose. Prokurador nee dehan sei halao servisu ho dispozisaun legais tuir artigu 132/2 e 4 CRDTL, 11/1 alinea j, 87/1 e 2 da Lei No. 14/2005 de 16 de Setembru.

Antes nee mos Longuinhos mos hatete katak iha Sesta (14/3) mai nee sei fo tan pode ba Prokurador nasional nain haat. “Nebee ita bele dehan iha semana nee nian laran fo pose ba prokurador nain lima, nebee kompostu internasional ida no nasional nain haat,” hatete Longuinhos.

Oras nee dadaun ema nebee servisu iha area tribunal ou justisa sei hetan nafatin ajuda husi ema internasional, hanesan juiz, prokurador nomos nudar defensoria publiku.

Mesmu, iha tinan liu nee iha ona tomada pose ba juiz timor ona nain 11, prokurador nasional nain 9 nomos defensoria publiku nasional nian 7. Maibe tanba haree ba kapasidade no lingua nebee uza, ho nunee area tribunal sei presiza ema internasional. arm

Anónimo disse...

Edition: 14 March 2008
PGR Loke Rekomendasaun KII,Investiga Papel Alkatiri iha Krizi
DILI- Gabineti Prokuradoria Geral Republika (PGR) sei loke no implementa rekomendasaun Komisaun Inkeritu Internasional (KII) hodi halo investigasaun kona ba krizi tinan 2006.

Investigasaun sei hetan asistensia husi PNTL no polisia UNMIT nian, tanba Pokuradoria mos sei buka atu implementa kompletamente rekomendasaun KII no foti konsiderasaun ba fator disponibilidade evidensia.

Nee mak relatoriu Prokurador Jeral, Longuinhos Monteiro ba dala uluk ba progresu rekomendasaun husi KII espesial Nasoins Unidas nian ba Timor Leste, nebee lansa iha gabineti Ministeriu Publiku, Kinta (13/3).

Tuir Longuinhos katak Prokuradoria Jeral too agora loke ona total investigasaun hamutuk 18 iha relasaun ho eventu fulan Abril-Maiu 2006 nian, Estatuta atual sira mak hanesan investigasaun ba papel eis PM, Mari Alkatiri no Paulo Martins (eis Komandante Jeral PNTL) konaba tranfere kilat ba ema sivil durante krizi. Uluk MP taka kazu nee tanba falta evidensia.

Nunee, hatete Longuinhos katak arkivu ba kazu alegasun Leandro Izaak iha atake uma Brigadeiru Taur Matan Ruak. Maibe, kazu sira nee bele loke fali karik aprezenta evidensia adisional iha futuru. Nunee mos julgamentu ba kazu eis Minsitru Interior, Rogerio Lobato nebee hetan kondenasaun no kastigu tinan 7 fulan 6 iha prizaun. Kastigu nee Rogerio hetan tanba akuzasaun oho ema (kazu 4) no kilat.

Laos nee deit, agora dadaun mos iha hela julgamentu laran kazu ataka rezidensia Brigjen Taur nebee involve Abilio Misquita alias Mausoco tanba dun naok no iha kilat, nunee mos kazu tiru ofisial PNTL nain 8 iha Minsiteriu Justisa nian oin iha loron 25 de Maiu 2006. Lu husi julgamentu tribunal fo ona kartigu ba membrus F-FDTL nain 4 ho pena prizasaun husi tinan 10 to 12.

No oras nee dadaun, Prokuradoria loke hela investigasauuun ida ba konfrontasaun armada iha Fatu Ahi, Dili nebee iha akuzasaun revolta, oho ema, koko atu oho ema no uza kilat, munisaun no perturba orden publiku.

Agora dadaun nee, hatete Longuinhos katak kazu husi rekomendasaun KII balu sei iha investigasaun nian laran mak hanesan kazu violensia iha Palacio governu, 28 Abril 2006, nebee ema nain 2 mate no mais ou menus ema nain 6 hetan kanek.

Violensia Merkadu Komoro, Raikotu, Tasitolu, insidenti Gleno nebee ofisial PNTL ida hetan sona, kazu oho Soldadu F-FDTL, Ricardo Bure durante konfrontasaun armad entre F-FDTL ho PNTL iha Kuartel PNTL iha loron 25 de Maiu 2006 no kazu sunu uma iha area Delta nebee halo feto nain 6 mate nomos kazu distribusaun kilat la tuir lei no uza kilat illegal nebee pertense ba F-FDTL.

Longuinhos hatete katak ho investiasaun no prosesu legal iha kazu sira nee nota katak prokurador sira iha ona kbiit atu halao sira nia knaar investigador no prokuradoria nian tuir maneira independenti, la halo interferensia esternu.

Maske nunee, hatete Longuinhos katak Prokuradoria Jeral nian sei halo esforsu tuir ninia posibilidade atu aselera prosesu ho kondisaun adekuadu ba kualidade investigasaun no respeita ba direitu atu hetan prosesu adekuadu nebee garante husi Kontituisaun RDTL no lei internasional.

Ho nunee Prokuradoriaaa Jeral mos hatoo rekomendasaun atu hasae liu tan kapasidade hodi halao investigasun no prosesa krime sira nebee akontese iha Abril-Maiu 2006 mak Prokuradori Jeral ejije ba governu TL atu fornese eskritoriu ho lojistiku no apoiu rekursu umanu adekuadu.

Longuinhos mos rekomenda katak Prokuradoria Jeral ejije mos ba Ministeriu Justisa, Konseilu Ministru no Parlamentu Nasional atu halo lei ida konaba protesaun testamunha no vitima. Gabineti Prokuradoria mos husu ba UNMIT atu kontinua ninia asistensia nebee iha valor nee liu husi UNMIT polisi.

“Ami mos agradece teb-tebes ba Naoins Unidas, partikularmente programa justisa UNDP nian, tanba ninia asistensia no apoiu nebee importante teb-tebes no husu komunidade internasional sira atu fornese finansimentu ba rekrutamentu temporariu ba prokurador sira no apoiu pessoal sira,” hatete Longuinhos. arm

Anónimo disse...

Edition: 14 March 2008
Dudu: Salsinha Tenki Submete ba Justisa
Gleno – Eis Komandante Falintil Rejiaun IV, Ernesto Fernandes alias Dudu husu ba Xefi rebeldes Gastao Salsinha atu intrega an ba komando operasaun konjuntu (KOK) hodi submete ba justisa.

Tetamunha Salsinha nian importante atu hodi deskobre se maka involve iha atentado 11 Febreiru nebee rezulta Prezidenti Republika kanek todan iha oras nee halao hela tratamentu kurativu iha Hospital Privada iha Darwin Australia.

“Atu hatene lolos kona ba kazu atentadu 11 Febreiru, nebee rezulta xefi Estadu ho xefi Governu, Gastao Salsinha ho nia grupu entrega-an ba Jutsisa, atu nunee povu bele hatene lolos, se maka involve ho insidenti nebee refere. Dudu lasu lia hirak nee ba STL semana liu ba iha nia rezidensia kapital Ermera Gleno.

Dudu ho Lider resistensia sira seluk hanesan, komandante L7, Sekretaris Renan Selak Lospalos, Mauhunu, Dusae ho Lekisera, hasoru malu ho matebian Major Alfredo ho Salsinha iha akantonamentu Aifu Distritu Ermera. Iha sorumotu nee sira propoin atu buka solusaun justu ba krizi politika military nebee povu nasaun nee atravesa komesa 2006 liu ba. Tanba impaktu husi krizi nee lori sofrementu naruk ba povu rai nee too ohin loron.

Dudu ho lidera resistensia sira mos husu Major Alfredo, Gastao Salsinha no nia grupu atu kolabora ho Governu hodi rezolve krizi iha rai laran.

Dudu konsidera atentadu 11 Febreiru hanesan aktu nebee merese atu hetan kastigu, tanba aktu nee kontra lideransa maximu nasaun nee nian hanesan xefi Estado ho xefi Governu nasaun nee nian. “Tribunal tenki prosesu sese deit maka involve iha atentadu nee, nee la merese atu perdua, tan nee Salsinha nebee deskonfia forte involve iha atentadu nee tenki entrega an ba komando operasaun hodi submete ba justisa.

Nia haktuir katak uluk povu ho Joven sira apoiu grupu Salsinha ho Major Alfredo tanba hakarak buka lia los no justisa kona ba krizi no kazu diskriminasaun iha instituisaun F-FDTL, bainhira ikus-ikus nee lalaok husi grupu rua nee kontamina ona ho interese nebee bele sai ameasa ba estabilidade nasaun nee nian, povu rejeita atu suporta sira.

Insidenti 11 Febreiru halo povu nasaun nee hakfodak no simpatia ba ulun boot nasaun nee nian nebee hetan ameasa boot husi grupu rebeldes rua nee.

Nudar lider resistensia ou lider komunidades iha Distritu Ermera, Dudu ho povu Joven tomak oha Ermera fo apoio tomak governu no komando operasaun konjunta iha rai laran hodi buka noa kaer grupu Salsinha no elementu Matebian Major Alfredo nebee rekuza rende ba komando operasaun konjuntu. dlo

Anónimo disse...

Boas Festas a todos.

Esperamos pelo vosso retorno.

Anónimo disse...
Este comentário foi removido por um gestor do blogue.
Anónimo disse...

Pascoa liu tiha ona nusa seidauk fila?

Labele husi leitor sira lao mesak deit hanesan bibi fuik.

Fila deit ona mai!

Anónimo disse...

Изумительная статья, как скоро ожидается поступление свежего материала и вообщем стоит ждать ?

Anónimo disse...

http://achatcialisgenerique.lo.gs/ commander cialis
http://commandercialisfer.lo.gs/ cialis achat
http://prezzocialisgenericoit.net/ generico cialis
http://preciocialisgenericoespana.net/ cialis generico