terça-feira, 7 de agosto de 2007

Timor Leste: "Lock Off" de Alkatiri nao influencia PN (Tetum)


Edition: 06 August 2007

Lock Off Fretilin Laiha Influensia ba Plenaria

DILI - Membru Parlamentu Nasional (PN) Bankada CNRT Aderito Hugo da Costa hatete, lock off bankada Fretilin husi PN laiha influensia ba plenaria, tanba maioria bankada sei izisti nunee mos korum atu halao sesaun plenaria iha PN sufsienti.

“Hau hanoin lock off bankada Fretilin husi PN laiha influensia, tanba sei iha maioria bankada nunee mos membru nebee iha sufsiente atu halao sesaun plenaria,” Aderito hatete lia hirak nee ba STL, Sesta (3/8), iha edifisiu PN, Dili, bainhira komenta kona ba lock off bankada Fretilin.

Bankada Fretilin, tuir Aderito, husik hela PN iha Kuarta semana kotuk liu ba, depois bankada sira hotu konkorda atu halo revizaun ba rejimentu PN hodi forma komisaun sia (9) iha PN. Maibe bankada Fretilin ho AD, UNDERTIM la marka prezensa hodi debate kona ba revizaun rejimentu no formasaun komisaun nebee PN sira propoin.

Diferensia ho Aderito, Membru PN Bankada Fretilin Antonio Cardoso Machado hatete, lock off bankada Fretilin, PPT, UNDERTIM no KOTA iha influensia ba sesaun plenaria, tanba atu deside asuntu importante ruma presiza prezensa maioria bankada iha PN. “Ami laos bulak atu lock off, se nee laiha influensia,” nia salienta.

Lock off Fretilin iha relasaun ho ameasa Prezidenti Republika Jose Ramos Horta atu rejigna aan bainhira atividade PN paradu. Ho nunee Bankada Fretilin abandona Parlamentu atu nunee atividade PN la bele halao no obriga lider husi Aliansa maioriataria parlamentu (AMP) atu aseita ho formasaun governu grande inkluzaun nebee lidera husi Fretilin hanesan partidu nebee votadu iha eleisain lejislativa 30 Juinu liu ba.

Lider Partidu Fretilin desde inisiu la fo ulun ba AMP, ida nee laos, tanba lider Fretilin la rekonese nia derota no maioria simples iha Parlamentar hanesan kriteria atu forma governu, maibe tanba maneira lider partidu nebee tama iha AMP uza tendensiu atu hamonu no hamate Fretilin. Maneira hirak nee mesmu legal tuir demokrasia, maibe Fretilin konsidera ida nee tatiku nebee laun favorese ba vitoria nebee Fretilin hetan hanesan partidu votadu.

Relasiona ho nee Fretilin mantein pozisaun no la intrega mamar ba AMP atu indijita Primeiru ministru no forma governu, mesmu aliansa ida maioria iha parlamentu nasional. Komitmentu Fretilin klaru katak hanesan partidu votadu iha direitu konstitusional atu forma governu, mesmu vida governu nee loron ida deit ka fulan rua. Ho prinsipu nee negosiasaun hot-hotu presidi husi prezidenti Republika Jose Ramos Horta faila atu forma governu grande inkluzaun nebee nia rasik propoin. Polemika kona ba indijita PM too agora sei rasta ba mai, embora PN forma tiha ona.

Iha Segundu anu lejislativa, PN nebee ofisialemente hetan pose iha loron 30 Julyu liu ba halo mudansa oituan ba iha komisaun. Iha tinan primeiru lejislativu, PN iha deit komisaun hitu (7), maibe iha segundu tinan lejislativa nee PN iha komisaun sia (9), hanesan komisaun A tomakonta area konstitusional, liberdade garantia. Komisaun B asuntu negosio estranjerus i koperasaun no defeza no siguransa nasional. Komisaun C asuntu redusaun probreza, dezenvolvimentu rural no igualdade jender. Komisaun D asuntu Saude, edukasaun no kultura. Komisaun E asuntu agrikultura, peskas no rekursu naturais no minarai. Komisaun F ekonomia finansa no anti korupsaun. Komisaun G infraestrutura, komisaun H asuntu joventude desportus no formasaun professional. Komisaun I kompostu asuntu konseilu administrasaun PN.

Aderito Hugo esplika katak husi komisaun sia nee, komisaun walu forma atu atende nesesidade povu no interese nasaun nee nian i komisaun ida espesial atu haree no atende nesesidade PN rasik. Komisaun nee mak atu haree kona ba funsionamentu PN hanesan orgaun soberania nasaun nee nian.

Nunee mos ho Komisaun F, asuntu ekonomia finansa no anti korupsaun sei forma sub komisaun ida ho naran komisaun kombate korupsaun (KKP) hanesan komisi pemberantasan korupsi (KPK). Komisaun ida nee nia funsaun atu investiga kazu nebee iha relasaun ho mal administasaun ka korupsaun. La taka mos posibilidade atu investiga kazu anterior sei nebee sei pendenti iha prokorador jeral republika no provedoria direitus humanu i justisa.

“KKP libre halo investigasaun ba keixa korupsaun nebee mosu iha instituisaun estadu nian. Banhira iha indikasaun korupsaun, KKP sei tun ho nia ekipa hodi halo investigasaun ba membru governu nebee involve la ho autozasaun husi Primeiru Ministru nia. Nia libre halo investigasaun,” tenik Aderito.

KKP sei tuir nia tenki lidera husi figura nebee kredibel no berani. Figura tuir nia bele mai husi AMP nia laran ka husi liur.

“Serteza ami iha ona figura atu lidera KKP nee, ami garante figura nee ema ida barani, kredibel no reponsabel ba knar nebee nia sei halao,” nia hateten. din

Sem comentários: